BANJALUKA – Narodna skupština usvojila je sinoć, po hitnom postupku, rebalans budžeta Republike Srpske za ovu godinu u iznosu od 2,156 milijardi KM.

Planirani budžetski prihodi iznose 1,514 milijardi KM i manji su za 24,9 miliona KM, dok je planirani budžetski deficit 96,4 miliona KM.

Na posebnoj sjednici po hitnom postupku usvojene su i izmjene Zakona o izvršenju budžeta za ovu godinu kojim se uređuje način izvršenja rebalansa budžeta Srpske.

Poslanici su usvojili izmjenu odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu kojom se odobrava zaduživanje u maksimalnom iznosu do 372 miliona KM.

Ovom odlukom mijenja se iznos zaduženja u skladu sa prilivima sredstava predviđenim rebalansom budžeta za ovu godinu.

Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o platama i naknadama sudija i tužilaca u Srpskoj kojim se uređuje da najniža plata sudija i tužilaca iznosi 2.400 KM, a najviša 4.400 KM.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i izmjene i dopune Zakona o fiskalnim kasama kojim će se stvoriti povoljniji privredni ambijent i smanjiti troškovi poslovanja poreskih obveznika.

Prethodno je ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija istakao da je Prijedlog rebalansa budžeta za ovu godinu 2,156 milijardi KM, što je za 6,5 odsto više u odnosu od ovogodišnjeg plana.

Tegeltija je na sjednici Narodne skupštine Srpske naveo da su planirani budžetski prihodi 1,514 milijardi KM i da su manji za 24,9 miliona KM.

„Opredjeljenje Vlade Srpske je da rebalansom treba obezbijediti dovoljan nivo sredstava za nesmetano funkcionisanje svih institucija i da obnova Republike Srpske od posljedica poplava mora biti odvojena od budžeta“, rekao je Tegeltija, obrazlažući Prijedlog rebalansa budžeta, koji parlament Srpske razmatra po hitnom postupku.

On je dodao da su poreski prihodi manji za 58,1 milion KM, dok su neporeski prihodi veći za 33,2 miliona KM, zbog uplate dividendi od „Elektroprenosa BiH“ i „Elektroprivrede Republike Srpske“.

Tegeltija je precizirao da će kod direktnih poreza, prihodi od poreza na dohodak biti veći za 11,4 miliona KM od planiranih budžetom, dok će prihod od poreza na dobit biti manji za 18,6 miliona KM.

Ministar finansija naglasio je da je Vlada Srpske dužna za Fond solidarnosti obezbijediti 18 miliona KM, te da će se za porez solidarnosti kao pomoć za poplavljena područja od plata u javnom sektoru ove godine izdvojiti 8,2 miliona KM, koji će solidarno platiti radnici i poslodavci.

„Zbog činjenice da su mnogi subjekti pogođeni direktno ili indirektno poplavama dolazi i do pada privredne aktivnosti tako da se, kada je riječ o BDP, procjene Srpske uglavnom poklapaju sa procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, odnosno da će rast umjesto planiranih 2,5 do tri odsto iznositi 0,5 odsto“, kaže Tegeltija.

Prema njegovim riječima, rebalansom budžeta za ovu godinu planirano je finansiranje od 615,4 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 195,9 miliona KM.

On je napomenuo da započeti investicioni ciklusi u Republici Srpskoj neće biti zaustavljeni, te da će Vlada zbog pada prihoda od doprinosa za fondove PIO i zdravstvene zaštite izdvojiti dodatnih 30 miliona KM.

Ministar finansija izjavio je da su moguća i drugačija rješenja od onih koje je Vlada predložila u Prijedlogu rebalansa budžeta Republike Srpske za ovu godinu, ali da su ponuđena ona koja najmanje pogađaju građane Srpske.

„Ako građani misle da su prijedlozi o povećanju poreza i smanjenju plata bolja rješenja, onda imaju priliku da biraju one koji će predlagati takva rješenja. Za četiri godine Vlada Srpske nije predložila povećanje nijedne stope poreza i doprinosa i mislim da je to naša odgovornost prema građanima, jer smo svjesni da bi povećanje PDV-a bi značajno pogodilo najugroženije slojeve društva, a realni sektor teško da bi mogao izdržati povećanje direktnih poreza“, rekao je Tegeltija novinarima u parlamentu Srpske.

Komentarišući kritike opozicije da je vrlo malo sredstava izdvojeno iz budžeta za Fond solidarnosti, Tegeltija je rekao da se posljedice ne trebaju sanirati iz budžeta.

„Najlajkše je bilo da se to uzme iz budžeta, da se zaustave druge aktivnosti, kao što je izgradnja četvrtog paviljona u kampusu, da se zaustavi stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i slično. Ali, to nije naše opredjeljenje“, naglasio je Tegeltija.

On je naveo da su se danas mogle čuti poruke opozicije da plate zaposlenih u policiji i obrazovanju nisu trebale da budu povećane, da se moraju povećati poreske stope, kao i da se moraju smanjiti socijalna prava.

Tegeltija je ponovio da je predloženi rebalans budžeta pokazatelj da Srpska može uspješno da vodi obnovu Srpske, ali i da budu obezbjeđena odgovarajuća sredstava za nesmetano funkcionisanje svih institucija Srpske.

Ministar finansija istakao je da će biti ispoštovane sve odluke o kapitalnim ulaganjima u Srpskoj i da će prihodi u budžetu biti ostvareni.

"Sve odluke koje je usvojio parlament Srpske biće ispoštovane. To je jedan od načina za pokretanje i održavanje privrednog rasta u Republici Srpskoj", rekao je Tegeltija u završnoj riječi, nakon što je u parlametnu Srpske okončano razmatranje po hitnom postupku Prijedloga rebalansa budžeta za ovu godinu.

Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske se opredijelila da poštuje Zakon o platama zaposlenih u javnom sektoru.

"To je bio dogovor sa socijalnim partnerima i mi ga poštujemo", kaže Tegeltija.

On je naglasio da Poreska uprava Republike Srpske objavljuje sve naplaćene prihode.

"Za prva četiri mjeseca ove godine naplaćeno je 151 milion KM direktnih poreza, dok je za maj i juni naplaćeno 58 miliona KM. Ista situacija je i sa doprinosima", pojasnio je Tegeltija.

On je naveo da je javni dug Republike Srpske na kraju prošle godine iznosio 43, 7 odsto BDP-a, a da se budžetski deficit kreće oko dva osto BDP-a.

Tegeltija je napomenuo da se isplata sredstava za socijalno zbrinjavanje radnika vrši na osnovu javnih poziva.

Govoreći o Fondu solidarnosti, Tegeltija je naveo da su sredstva iz budžeta Republike Srpske i lokalnih zajednica samo djelimično definisani kao izvor za njegovo finansiranje.

Poslanik SDS-a Ljiljana Bogdanović istakla je da je neopravdano povećanje plata u javnom sektoru u ovoj godini, dok se RS dodatno zadužuje.

Na početku izlaganja, poslanik SDS-a Miladin Stanić je čestitao premijerki Željki Cvijanović i ministru finansija Zoranu Tegeltiji zaposlenje njhove djece u “Elektroprenosu BiH”.

“Vi ste veća poplava od poplave koja je zadesila Republiku Srpsku”, rekao je Stanić.

Poslanik NDP-a Dragan Čavić kazao je da vlast nije pokazala solidarnost sa građanima koji su pogođeni poplavama.

“Zbog porasti javne potrošnje, što se pokriva novim i novim zaduženjima, Republika Srpska srlja u provaliju”, poručio je Čavić.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je prijedlog odluke o izmjeni odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske u ovoj godini kojom se odobrava dugoročno zaduživanje u maksimalnom iznosu do 372.000.000 KM.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija istakao je da se mijenja iznos zaduženja u skladu sa prilivima sredstava predviđenim Prijedlogom rebalansa budžeta za ovu godinu.

"Usvajanje ove odluke potrebno je s ciljem stvaranja preduslova za izmirenje obaveza propisanih zakonima i drugim pravnim aktima Republike Srpske", rekao je Tegeltija, obrazlažući odluku.

On je naglasio da stanje ukupnog duga Republike Srpske na kraju aprila iznosi 4.599 milijardi KM, što čini 51 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

"Stanje javnog duga Republike Srpske na kraju aprila iznosi 3.686 milijadi KM, ili 41,22 odsto procijenjenog BDP-a", kaže Tegeltija.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama kojim će se stvoriti povoljniji privredni ambijent i smanjiti troškovi poslovanja poreskih obveznika.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija istakao je da će mali poslodavci izbjeći obavezu izdavanja fiskalnih računa i obavezni tehnički pregled kasa.

On je napomenuo da su zakonska rješenja usaglašena sa Zanatsko – preduzetničkom komorom Republike Srpske.

„Od obaveza izdavanja fiskalnih računa oslobođena su poljoprivredna gazdinstva koja nisu obveznici poreza na dodatu vrijednost, kao i samostalni preduzetnici koji obavljaju djelatnost starih i umjetničkih zanata, te domaće radinosti“, rekao je Tegeltija, predstavljajući zakonska rješenja.

Prema njegovim riječima, od obaveza fiskalnih računa oslobođene su i advokatske usluge, ulična prodaja, vjerske organizacije, te biblioteke, arhivi i muzeji. (Agencije)