BANJALUKA/SARAJEVO – Većina žitelja BiH i susjednih zemalja pristali bi na bilo kakav posao i izvan svoje struke.

Kao glavni uzrok nezaposlenosti u regiji navodi se nepronalaženje posla po završetku školovanja – u BiH 42 odsto, Hrvatskoj 38, a u Srbiji 37 procenata.

Podaci su to do kojih se došlo regionalnim istraživanjem tržišta rada, a koje su, u sklopu drugog regionalnog "Virtuelnog dana karijera i znanja 2011" sprovela tri najjača regionalna internet portala za zapošljavanje – Posao.ba iz BiH, hrvatski MojPosao i Infostud iz Srbije.

Amela Tuzlak, projekt menadžer portala Posao.ba, navodi da u regiji vlada generalno nezadovoljstvo radnim mjestima, te želja za promjenom istog, dok su mogućnosti napredovanja, usavršavanja ili povišica skoro pa nemogući.

"Školarci i studenti u BiH na posao čekaju i do dvije godine. Kao jedan od najvažnijih uslova za pronalazak posla, pored fakultetskog obrazovanja, navode iskustavo, koje nisu stekli za vrijeme studija i naravno vezu", dodaje ona.

Navodi da, prema istraživanju, građani BiH sebe najradije vide kao radnike u kompanijama u vlasništvu države, a potom u stranim kompanijama. Ističe da je veći dio ispitanika u BiH nezaposlen od tri mjeseca do dvije godine, a unutar svog "staža nezaposlenosti" oni su aplicirali na svega pet oglasa za posao, što upućuje, kako je rekla, na problem neaktivnog traženja posla.

"Studenti, upoređujući rezultate sve tri zemlje, još nemaju jasnu sliku čime bi se bavili, dok im je karijera, kako kažu, veoma važna", zaključila je Tuzlakova.

Sa traženjem adekvatnog posla muku muči i Dalibor Miljević, inženjer poljoprivrede iz Banjaluke, koji na sve moguće načine pokušava naći posao za koji se školovao. On je prije nekoliko dana, u potrazi za zaposlenjem, napravio i web portal sa svim potrebnim informacijama, naziva "Dalibor Miljević traži posao".

"Htio sam biti kreativniji od drugih, na neki način i nametljiv poslodavcima, pa kako prođem", pojasnio je Miljević.

Kaže da su mu dosadašnja iskustva u potrazi za poslom izuzetno negativna, ali da se, uprkos tome, nastoji fokusirati na svoj cilj.

"Evidentno je da većina mladih ljudi ima problema da dođe do radnog mjesta. Za to su, prije svega, krive pojave poput nepotizma, stranačke nepodobnosti i sličnih društvenih anomalija", uvjeren je Miljević.

S njim se slaže i Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, koja kaže da je veoma diskutabilno što se ostaje samo na priči, te da je malo ko spreman pokazati prstom ko je taj ko traži novac za zapošljavanje.

"Dok ne počnemo govoriti tako, bojim se da nećemo ništa postići. Rezultati istraživanja pokazuju u kakvom društvu živimo – korupcija i nenormalni oblici ponašanja postali su obrasci življenja", rekla je Mišićeva.

Dodaje da se time društvo mora pozabaviti, te tražiti način da budu kažnjeni oni koji zloupotrebljavaju svoje pozicije ili svoju moć na način da ucjenjuju one koji treba da dobiju pravo koje im pripada po zakonu.

"Oni koji imaju radno mjesto stalno su pod pritiskom, što od strane poslodavaca, što vlastitim razmišljanjima. Ukoliko poslodavac krši i ne primjenjuje zakone u potpunosti, radnik se plaši da progovori o tome i da traži svoja prava, jer mu iznad glave stoji 150.000 ljudi koji čekaju posao", zaključila je Mišićeva.