LJUBLJANA – Svim zemaljama bivše Jugoslavije prijeti dužničko ropstvo zbog javnog duga od 90 milijardi evra, ocijenio je slovenački list Dnevnik.

"Javni dug zemalja bivše Jugoslavije iznosi 90 milijardi evra, dok je prije raspada Jugoslavije iznosio oko 20 milijardi. Sve te zemlje, osim Slovenije, polako klize u dužničko ropstvo ukoliko ne preduzmu hitne i stroge mjere", piše list.

Dnevnik navodi da je trenutno rekorder u javnom dugu Slovenija sa 28,8 milijardi evra, ali je bruto domaći proizvod (BDP) najveći od svih tih država, tako da ima mogućnost da ga otplati.

"Javni dug Slovenije porastao je na 71,7 odsto BDP-a, a procjenjuje se da će ove godine dostići 81 odsto. Ove godine javni dug Slovenije će porasti na 28,8 milijardi evra, ili 80,9 odsto BDP-a, a to je skoro četiri puta više u poređenju sa 2008. godinom, pre izbijanja globalne finansijske krize", naveo je list.

Na drugom mjestu je Hrvatska s dugom od 28,7 milijardi evra. Slijedi Srbija s dugom koji je prešao 20 milijardi evra ili 63,3 odsto BDP-a.

Ministarstvo finansija Srbije saopštilo je ove nedjelje da je javni dug Srbije na kraju marta iznosio je 20,507 milijardi evra, što je 62,3 odsto BDP-a. U martu je javni dug povećan za 109 miliona evra.

BiH ima javni dug od 5,5 milijardi evra, Makedonija od 2,7 milijardi evra i Crna Gora od 1,7 milijardi evra.

Saradnik Instituta za tržišno istraživanje Saša Đogović izjavio je da zemlje bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu jer je raspad bivše države "destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i značajno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima".

"Tržišta u Aziji i Africi su izgubljena", zaključuje je Djogović, a prenosi slovenački Dnevnik.

S druge strane, direktor Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Beogradu Mateo Patrone rekao je da Srbiji ne prijeti rizik "grčkog scenarija", izazvanog dužničkom krizom, ali da su neophodne strukturne reforme.

On je ocijenio da Srbija ima potencijal rasta od četiri do pet odsto godišnje, te dodao da sadašnji rast od oko dva odsto nije dovoljan da riješi problem nezaposlenosti, koja je u Srbiji premašila 25 odsto.

Prema njegovim riječima, Srbija mora da privuče više direktnih stranih investicija, a veliki korak ka ovom cilju bilo bi poboljšanje ukupne poslovne klime.

Patrone je izjavio za ekonomski magazin "Biz lajf" da Srbija treba da se fokusira na dalje strukturne reforme koje bi pomogle razvoju privatnog sektora.

On je dodao da su ubrzanje puta Srbije ka EU potrebne reforme u oblasti radnog prava, privatizacije, stečaja i građevinskih dozvola, infrastrukture i energetike.

Patrone je ocijeno da realizacija infrastrukturnih projekata u Srbiji, za koja su već obezbijeđena sredstva, zaostaje za planiranim.

On je naveo da je finansijski sektor u Srbiji dobro prebrodio ekonomsku krizu, ali da su ostala neka neriješena pitanja, kao što su visok nivo nenaplativih kredita, visoka evroizacija, i nastavak procesa smanjenja kreditne aktivnosti. (Agencije)