Prva aukcija trezorskih zapisa RS, koja je ujedno i prva aukcija trezorskih zapisa u BiH, pokazala je da investitori imaju povjerenje u uređenost sistema javnih institucija RS. Ostvarena kamatna stopa od 2,475 odsto na godišnjem nivou znatno je bolja u odnosu na stopu koja bi bila očekivana za kreditni rejting BiH, te će se prilikom sljedeće revizije rejtinga ova aukcija sigurno uzeti u obzir kao pozitivan signal, rekao je Milan Božić, direktor Banjalučke berze. 
Božić ističe da će emisija trezorskih zapisa, pored neposrednog efekta na tekuće gotovinske tokove u budžetu, imati i određene indirektne efekte na poboljšanje likvidnosti u privredi. S obzirom na to da će budžet RS biti u mogućnosti da brže isplaćuje već planirane obaveze prema budžetskim korisnicima, realno je očekivati da će se na taj način ubrzati i punjenje budžeta po osnovu poreza i doprinosa na plate i poreza na dodatnu vrijednost.
– S druge strane, banke i druge finansijske organizacije konačno će dobiti instrument za ulaganje kratkoročno raspoloživih sredstava, koja su do sada ulagana uglavnom u inostranstvo, uz male kamatne stope.
Aukcija je pokazala da se razvojem domaćeg finansijskog tržišta može odgovoriti na izazove koje donosi svjetska finansijska kriza. Na ovaj način postepeno se smanjuje zavisnost o sve skupljim i oskudnijim stranim izvorima – rekao je Božić.
*Da li su zaustavljeni negativni trendovi na tržištu kapitala? Šta je obilježilo prošlu godinu?
BOŽIĆ: Može se konstatovati da su u 2010. godini zaustavljeni negativni trendovi na tržištu kapitala, te da se povjerenje investitora postepeno počelo obnavljati. Drugu polovinu prošle godine obilježio je znatan rast berzanskog indeksa (19,3 odsto od početka avgusta) kao i rast prometa akcija preduzeća čiji su finansijski izvještaji nagovještavali dobre poslovne rezultate. Obveznice su dostigle jednu trećinu ukupnog prometa, što ukazuje na potencijal ovog tržišta u budućnosti. Kroz osam emisija opštinskih obveznica upisano je 24,5 miliona KM, te još 3,2 miliona KM u dvije emisije korporativnih obveznica. Za Banjalučku berzu je posebno važno to što je tokom 2010. godine nastavljena implemtacija FIX protokola kod brokerskih posrednika. Razvijen je potpuno novi sistem, koji je već implementiran kod četiri brokerske kuće. Ovaj sistem pruža investitorima neuporedivo više mogućnosti u pogledu direktnog pristupa tržištu i onlajn trgovanja.
*Kolika je vrijednost trgovanja na Banjalučkoj berzi za četiri mjeseca ove godine, i koliko je to odnosu na isti period lani?
BOŽIĆ: Vrijednost ukupnog prometa u prva četiri mjeseca 2011. godine iznosila je 80,9 miliona KM, što je za 66 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. I broj zaključenih poslova je porastao za 78 odsto. Najveći promet ostvaren je akcijama "Tržnice" a.d. Banja Luka, u vrijednosti od 22,7 miliona KM.
*Povećanju ukupnog prometa u velikoj mjeri doprinose obveznice. Da li to znači da su investitori prepoznali značaj ulaganja u ove hartije od vrijednosti i koliko se one koriste za otpis duga?
BOŽIĆ: Obveznice nose fiksni prinos, što posebno odgovara investitorima koji u kriznim vremenima ne žele da previše rizikuju. Pored toga, i iznos efektivnih stopa (između deset i 18 odsto kod obveznica RS, te između pet i sedam odsto kod opštinskih obveznica) takođe privlači investitore, koji smatraju da su oni adekvatni rokovima dospijeća i riziku koji je s njima povezan. Rastu interesa za obveznice doprinijele su i reforme sektora osiguranja, koje su usmjerile znatna sredstva iz ovog sektora tržištu opštinskih obveznica. U posljednje vrijeme obveznice RS se sve manje koriste za plaćanje starog poreskog duga.
*Kakvi su rezultati poslovanja preduzeća čiji se bilansi objavljuju na Banjalučkoj berzi?
BOŽIĆ: Na internet stranici Banjalučke berze objavljeno je 607 finansijskih izvještaja za 2010. godinu. Ukupni prihodi iznosili su 3,96 milijardi KM i veći su za 9,35 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivan finansijski rezultat su ostvarila 264 privredna društva, u ukupnom iznosu 400 miliona KM, što je rast od 94 odsto u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, 335 privrednih društava ostvarilo je gubitak od 266 miliona KM, što je za 35 odsto manje u odnosu na 2009. godinu. Osam društava nije iskazalo finansijski rezultat. Najveće prihode u 2010. godini je ostvario Telekom Srpske a.d. Banja Luka.
*Na berzu izlazi i PREF sa svojim kapitalom? Šta će to značiti za domaće tržište?
BOŽIĆ: U početku će to donijeti značajnu ponudu paketa akcija koje će PREF zajedno sa Fondom restitucije i drugim investicionim fondovima iznositi na berzu. Dugoročno, dobijamo investitora koji će kontinuirano raspolagati sa znatnim sredstvima, što će pozitivno uticati na likvidnost tržišta kapitala.
BLSE obilježava deset godina rada
Banjalučka berza 18. maja obilježava desetogodišnjicu postojanja. U proteklom periodu BLSE je pokazala da se i u maloj ekonomiji može i treba računati na potencijale uređenog tržišta kapitala. Neumorno smo ukazivali na potrebne reforme, te aktivno učestvovali u cijelom nizu projekata koji su oblikovali sadašnji okvir tržišta kapitala Republike Srpske. Postali smo prepoznatljivi u regionu po nastojanjima da učinimo tržište što transparentnijim, stalno unapređujući informacije koje su neophodne investitorima. Za deset godina je stvoren pravni okvir koji ne zaostaje za razvijenim zemljama i razvijeni savremeni sistemi trgovanja. Posebno smo ponosni na edukativne projekte, jer smatramo da tržište ne može pravilno da funkcioniše ako svi učesnici nisu upoznati s njegovim zakonitostima. Organizovali smo preko 70 seminara u ovom periodu, te osmislili nekoliko projekata za kontinuiranu edukaciju omladine u školama. Tržište kapitala Republike Srpske prepoznatljivo je i u međunarodnim okvirima, s obzirom da se informacije prenose u realnom vremenu preko najvažnijih svjetskih medijskih kuća.
Treba napomeniti da su ovi rezultati ostvareni u izuzetno izazovnim vremenima. S obzirom na to da sve više raste spoznaja da je održiv razvoj nemoguć bez pretežnog oslanjanja na vlastite izvore finansiranja, s pravom očekujemo da će se razvoj tržišta kapitala u budućnosti ubrzati te da će ono postati bitan faktor ekonomskog oporavka Republike Srpske.
