PARIZ – Generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard izjavila je da nema govora o brisanju grčkog duga i da je prioritet MMF-a dijalog s novim grčkim vlastima o programu strukturnih reformi.

„Nema govora o brisanju grčkog duga, jer je to pitanje jednakosti zemalja Evropske unije. Postoje interna pravila koje članice zone evra treba da ispune. Ne možemo da pravimo posebne kategorije za neku konkretnu državu“, rekla je Kristin Lagard u intervjuu za pariski list Mond.

Poslije pobjede ljevičarske stranke Sirize na prijevremenim parlamentarnim izborima u Grčkoj, generalna direktorka MMF-a je rekla da je prioritet te institucije „ponovno angažovanje dijaloga s novim vlastima, posebno o strukturnim reformama zemlje“.

U okviru drugog plana međunarodne pomoći, ostaje još 3,6 milijardi evra da se isplati Grčkoj. Međutim, ta isplata je moguća ukoliko Grčka sprovede strukturne reforme kako to zahtjevaju međunarodni kreditori – MMF, Evropska komisija i Centralna evropska banka.

„To uključuje reforme državnog aparata, sistema naplate poreza, kao i skraćivanje sudskih postupaka. To nisu mjere štednje, već suštinske reforme koje su još potrebne u Grčkoj“, rekla je Kristin Lagard.

I Evropska centralna banka (ECB) ne može učestvovati ni u kakvom otpisu duga Grčkoj, izjavio je član Izvršnog odbora te institucije, Benoa Kur.

„Evropska centralna banka ne treba da odluči da li je Grčkoj potreban otpis duga, ali je apsolutno jasno da ne možemo pristati na otpis potraživanja na ime grčkih obveznica u vlasništvu ECB-a. To je nemoguće iz pravnih razloga“, izjavio je Kur u intervjuu njemačkom poslovnom dnevniku „Handelsblatu“.

Tokom dužničke krize, ECB je kupila velike količine grčkih hartija od vrijednosti, i još uvijek neke od njih drži u svom portfoliju.

Otpis duga bi, kako ocijenjuje francuska agencija, bio jednak monetarnom finansiranju (štampanju novca radi spasavanja države od dugova), što je prema statutu ECB strogo zabranjeno.

Grčki narod je, na parlamentarnim izborima, glasao u korist grčke ljevičarske partije Sirize, koja je obećala da će pregovarati o otpisu velikog dijela grčkog duga i okončanju strogih mjera štednje, što je posebno zabrinulo takozvanu „trojku“ (EU, MMF i Evropsku centralnu banku).

Kur je, takođe, poručio da vlade evropskih država moraju sprovesti reforme i konsolidovati nacionalne budžete zarad postizanja održivog privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Bez obzira na to, Aleksis Mitropulos, vodeći političar stranke Siriza, najavljuje da će istorijska pobjeda lijeve koalicije i Aleksisa Ciprasa okončati politiku štednje i pokrenuti izlazak iz dužničke krize.

„U proteklih pet godina program štednje, koji je nametnut Grčkoj, smanjio je privredni bilans zemlje za četvrtinu i prouzrokovao rekordnu nezaposlenost za više od 25 procenata“ – pojašnjava Mitropulos.

On ističe da je u proteklih 40 godina Grčkom loše upravljano te da su zato krivi konzervativna Nova Demokratija i socijalistički PASOK, „koji su naizmjenično postavljali premijere, uzrokovali deficite i prespavali reforme“.

Osim toga, navodi Mitropulos, koji je postdiplomske studije završio u Beogradu, program spasavanja za Grčku nije suzbio deficite već ih je još više zaoštrio.

Pobjeda Sirize u Grčkoj vjerovatno će uticati i na druge ljevičarske partije u evropskoj „porodici“, počevši od španske stranke Podemos (Mi možemo).

Svaki drugi mladi čovjek u Grčkoj je nezaposlen, a pritom se grčki dugovi proteklih godina nisu smanjili, već povećali.

Od 2010. godine visoko zadužena Grčka dobila je ukupno 240 milijardi evra finansijske pomoći namijenjene za spasavanje zemlje od bankrota i za refinansiranje dugova, koje je potrebno prioritetno otplatiti.

Zauzvrat su kreditori iz EU, Evropske centralne banke (ECB) i MMF-a zahtijevali rigidnu politiku štednje i dalekosežne strukturne reforme na područjima privrede i javne uprave.

Krajem 2014. trebalo je da bude završen program spasavanja. Međutim, posljednja kreditna tranša u visini od 1,8 milijardi evra još uvijek nije isplaćena, jer je konzervativni šef vlade Antonis Samaras „zapeo“ po pitanju obećanog provođenja reformi.

U međuvremenu, program spasavanja je produžen do kraja februara, ali je vjerovatno da će doći do prolongiranja do ljeta 2015.

Lider Sirize Aleksis Cipras obećava da će ponovo pregovarati o uslovima politike štednje i nastojati da se izbori za opraštanje dugova kod kreditora.

Konzervativci, međutim, upozoravaju da bi to moglo da dovede do situacije da Grčka bude primorana da napusti evrozonu, jer privreda zemlje ne bi mogla da funkcioniše.

Poslanik u Evropskom parlamentu Jorgos Kircos procjenjuje da „odustajanje od evra nije predviđeno u pravnoj regulativi EU, ali sama Grčka više ne bi imala druge mogućnosti već sem da štampa sopstvenu valutu, koja bi bila sklona inflaciji“.

Međutim, Siriza se trudi da odkloni sve strahove oko izlaska iz evrozone.

Oni navode da nakon izbora neće doći do izlazka iz evrozone već samo do „Samaras-egzita“, odnosno odlaska premijera Samarasa sa vlasti. (Agencije)