BANJALUKA – BiH bi 13. decembra trebalo da parafira sporazum o slobodnoj trgovini s Evropskim udruženjem slobodne trgovine (EFTA), dok bi njegova primjena uslijedila u toku 2012, najavljeno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. 
Midhat Salić, pomoćnik resornog ministra, kazao je da je četvrti krug pregovora s predstavnicima EFTA, koju čine Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn, zakazan za 12. i 13. decembar sa ciljem postizanja dogovora.
"Ukoliko dođe do dogovora po preostalim otvorenim pitanjima, sporazum o slobodnoj trgovini bi trebalo da bude parafiran 13. decembra", istakao je Salić, dodajući da bi slijedila procedura usaglašavanja datuma potpisivanja i ratifikacije akta, što bi se, procjenjuje, moglo okončati u prvoj polovini 2012.
U pregovorima je ostalo sporno usaglašavanje modela različitih mjera zaštite domaće proizvodnje, uključujući pitanje subvencija i primjene kompenzatornih mjera, zaštite od dampinga, zatim od povećanog uvoza na globalnom nivou, kao i bilateralnih zaštitnih mjera od povećanog uvoza nastalog kao posljedica sporazumom odobrenih koncesija.
BiH je jedina država u regionu koja još nije zaključila pregovore s EFTA, nakon što je 14. novembra taj posao završila Crna Gora, što je proteklih dana izazvalo kritike analitičara da kasnimo sa dobijanjem atraktivnog tržišta sa 13 miliona potrošača.
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH tvrde da otezanje pregovora ne znači da će naša privreda zbog toga pretrpjeti štete.
"Poznato je da Švajcarska, koja predstavlja najznačajniji dio EFTA tržišta, prema zemljama regiona, pa i BiH, unilateralno primjenjuje opštu shemu preferencija (GSP), koja podrazumijeva preferencijalni tretman za proizvode iz zemalja regiona za koje domaća proizvodnja u Švajcarskoj ne može zadovoljiti tražnju. Samo stupanje na snagu sporazuma znači poboljšan pristup tržištu, odnosno dodatno otvaranje tržišta EFTA zemalja za robu iz BiH samo za one proizvode za koje dosad ove zemlje nisu primjenjivale GSP", navodi Salić.
Zaključivanje sporazuma, takođe, sa druge strane, podrazumijeva otvaranje bh. tržišta za robu iz EFTA uz obezbijeđenu asimetriju u smislu dinamike liberalizacije, što će domaću proizvodnju izložiti dodatnoj konkurenciji, pored one iz zemalja CEFTA i EU.
"Dakle, radi se o obostranom otvaranju tržišta, gdje, u uslovima nedovoljne konkurentnosti domaće privrede, brzina zaključivanja sporazuma ne znači sama po sebi i prednost", ukazuje Salić.
On, takođe, pominje skromno učešće trgovinske razmjene BiH s EFTA zemljama, koja predstavlja svega 0,7 odsto ukupnog uvoza i nešto više od dva odsto ukupnog bh izvoza. Stoga ocjenjuje da samo zaključivanje sporazuma ne može značajnije uticati na sveukupne trgovinske tokove.
Zaštita domaće proizvodnje
Midhat Salić navodi da će u sporazumu o slobodnoj trgovini sa EFTA biti uključeni mehanizmi za primjenu različitih oblika zaštite domaće industrije, iako procjenjuje da neće biti potrebe da se aktiviraju.
"Na to ukazuje trend u trgovinskoj razmjeni BiH sa EFTA zemljama, koji pokazuje da je BiH od 2009. godine do kraja oktobra ove godine ostvarila suficit u robnoj razmjeni", istakao je Salić.
