Prije nego što podignete kredit, sigurno ćete se u nekom trenutku zapitati šta da radite ako ne budete mogli otplatiti ratu.

To je sasvim logično pitanje, jer će ponekad od toga zavisiti da li ćete podići kredit.

Kako reagovati ukoliko kasnite sa ratom?
U trenutku kada se odlučujete za kredit, bilo da je to gotovinski, stambeni ili neki drugi, sigurno ćete se zapitate šta raditi ukoliko stvari krenu neželjenim tokom. Na primjer, ako se zarada smanji, ili ako se nađete u nepredviđenoj životnoj situaciji i samim tim otplata kredita postane problem.

Prva stvar koju možete uraditi, ako shvatite da nećete moći na vrijeme da platite ratu kredita, jeste da porazgovarate sa svojim bankarom, objasnite mu situaciju i pokušate da zajednički nađete rešenje.

Ako dođete u situaciju da ne možete više izvršavati svoje obaveze prema banci, možete doći do momenta kada će kredit morati da otplaćuje vaš žirant ili će banka morati da aktivira neko od sredstava obezbjeđenja kredita. U takvoj situaciji se može desiti da se rate kredita skidaju direktno sa plate ili penzije.

No, kao što smo već naveli, ako postane izvjesno da biste mogli da kasnite sa otplatom, razgovarajte sa svojim bankarom i saznajte sljedeće:

– poslije koliko dana se kašnjenje upisuje u registar podataka o novčanim obavezama i o urednosti fizičkih i pravnih lica u izmirivanju tih obaveza prema bankama,

– kada počinje da se naplaćuje zatezna kamata i koliko ona iznosi i

– poslije koliko dana kašnjenja banka aktivira sredstvo obezbjeđenja kredita.

Šta možete uraditi?
Bilo bi dobro da se raspitate o mogućnostima izlaska iz ove situacije, pa bankarskog službenika pitajte i da li je možda moguće dobiti nešto od sljedećeg:

– reprogram duga

– refinansiranje kredita i

– grejs period

Kakva je procedura banaka?
Procedura koja se odvija prilikom kašnjenja u otplati je otprilike ista kod svih banaka, pa tako najčešće nakon nekoliko dana kašnjenja u otplati kredita uslijede pozivi od strane banke uz podsjećanje da se dospjela rata izmiri. Nedugo nakon toga banka šalje pisanu opomenu klijentu i počinje sa zaračunavanjem zatezne kamate.

Inače, bitno je znati da visinu kamatne stope, koja se obračunava na dugovanja, banka definiše u ugovoru o kreditu.

Finansijske institucije ugovorom utvrđuju visinu stope zatezne kamate na način kako je to propisano Zakonom o obligacionim odnosima, a što može biti zatezna kamata koja je utvrđena posebnim zakonom (zakonska zatezna kamata) ili ugovorena kamata, ako je ona viša od stope zakonske zatezne kamate, koja teče i poslije dužnikovog kašnjenja.

Dakle, u skladu sa zakonskom regulativom, u pogledu visine zatezne kamate finansijska institucija može samo da obračunava i naplaćuje zakonsku zateznu kamatu na sva dospjela potraživanja (10 odsto godišnje) ili da kao stopu zatezne kamate primjenjuje stopu redovne ugovorene kamate (ukoliko je ona viša od zakonske zatezne kamate).

Zapljena
Kada je u pitanju stambeni i hipotekarni kredit, ako dužnik zakaže u pogledu otplate, banka može nadoknaditi preostali iznos kroz prodaju imovine pod hipotekom.

Sprovođenje ove odredbe iz sporazuma o hipoteci se može sprovesti putem sudova (sudsko izvršenje) ili sporazumno (vansudsko izvršenje) s klijentom koji ne izvršava obaveze.

Za sudsko izvršenje potrebno je imenovati osobu za prodaju imovine pod hipotekom, čim su ispunjeni neki uslovi iz sporazuma, a to je obično nemogućnost da u cjelini otplati kredit.

Vansudsko izvršenje znači da zajmodavac može ponuditi na prodaju imovinu pod hipotekom putem notara, bez sudskog procesa. (Nezavisne)