FRANKFURT – Evropska centralna banka (ECB) pokrenula juče program kvantitativnog labavljenja (QE), koji će rezultirati štampanjem novih novčanica radi kupovine državnih obveznica od marta ove do septembra naredne godine, čija će vrijednost zajedno sa aktuelnim programom iznositi 60 milijardi evra mjesečno.

„Prema proširenom programu, vrijednost mjesečne kupovine obveznica iz javnog i privatnog sektora iznosiće 60 milijardi evra“, izjavio je predsjednik ECB-a, Mario Dragi.

On je dodao da bi program trebalo da traje do kraja septembra 2016. godine, ali da bi mogao potrajati i duže, odnosno sve dok se ne uoči da se inflacija kreće ka ciljanom nivou, prenijela je agencija Rojters.

Cilj lansiranja ovog programa je, prema ocjenama britanske agencije, pokretanje usporenog privrednog rasta evrozone, u kojoj je inflacija u decembru skliznula u negativnu zonu (minus 0,2 odsto), što je znatno ispod zacrtanog cilja centralne banke od nešto ispod dva odsto.

Ovakva odluka EBC-a, izazvala je sunovrat evra prema dolaru, pa je jedinstvena evropska valuta na Londonskoj berzi pala na 1,1513 dolara sa jučerašnjih 1,1620 dolara.

Merkel: Nastaviti privredne reforme

Program Evropske centralne banke /ECB/ o otkupu državnih obveznica ne treba da bude izgovor za vlade zemalja evrozone da uspore provođenje ekonomskih reformi, rekla je njemački kancelar Angela Merkel.

Ona je rekla da neće komentarisati mjere ECB iz poštovanja prema nezavisnosti te institucije, ali je naglasila da samo reforme koje provode vlade mogu da razbude evrozonu.

„Nijedna centralna banka u svijetu neće moći da zamijeni politiku. Politički lideri moraju da budu dostojni svoje odgovornosti“, rekla je Merkelova na konferenciji za novinare u Firenci, u društvu italijanskog premijera Matea Rencija.

Ona je ohrabrila Rencija da nastavi provođenje reformi u Italiji, čija ekonomija nije porasla već tri godine. Renci je obećao da će poslije odluke ECB ubrzati reforme.

Njih dvoje obratili su se novinarima dok je grupa demonstranata obučena kao statue predstavila sebe kao „spomenike siromaštvu“.

Oni su demonstrirali ispred zgrade protiv ekonomske politike koja se vodi u Evropi i, kako kažu, uticaja Brisela i Njemačke na privrede zemalja sa juga Evrope.

Merkelova i Renci odbili su da komentarišu izbore u Grčkoj, koji će biti održani u nedjelju, 25. januara, ali su rekli da su uvjereni da njihov ishod neće izazvati veće probleme u evrozoni.

Centralne banke Japana i Britanije pozdravile potez ECB

Guverner Banke Japana (BoJ) Haruhiko Kuroda pozdravio je danas odluku Evropske centralne banke (ECB) da lansira obiman program kvantitativnog labavljenja (QE).

Kuroda je rekao da nije zabrinut da će različite politike centralnih banaka u SAD i Evropi ugroziti napore BoJ da se izbori sa deflacijom u Japanu, prenosi Gardijan.

Očekuje se da će američka Uprava federalnih rezervi ove godine podići kamatne stope nakon što je u oktobru okončala svoj program QE. Kuroda navodi da podizanje kamata oslikava jačanje američke privrede i predstavlja dobru vijest za svjetsku ekonomiju.

Guverner Banke Engleske Mark Karni je takođe pozdravio odluku ECB da pokrene kupovinu obveznica članica evrozone, navodeći da će to pomoći u održavanju blagostanja u Evropi, prenosi Frans pres.

Karni navodi da će QE pomoći u sprečavanju vrtloga pada cijena. „Apsolutno je neophodno da inflacija bude na željenom nivou“, rekao je on.

Mjere ECB pomažu i kineski izvoz

Viceguverner Narodne banke Kine (PBoC), Pan Gongšeng, pozdravio je mjere kvantitativnog labavljenja koje je juče pokrenula ECB. Prema riječima guvernera, mjere će pomoći podsticanju privrednog rasta evrozone i zauzvrat doprinijeti kineskom izvozu.

„Nova runda ECB-ovih mjera pomoći će pokretanju rasta evrozone i povećaće spoljnu tražnju, od čega će koristi imati kineski izvoz. To je nešto što je pozitivno“, izjavio je Gongšeng novinarima u Pekingu, a prenosi agencija Frans pres.

Viceguverner je, međutim, izrazio i zabrinutost, jer ovakav potez ECB, zajedno sa okončanjem programa kvantitativnog labavljenja u SAD, može pogurati vrijednost američkog dolara, što će vjerovatno izvršiti pritisak i uticati na depresijaciju juana prema dolaru.

Evropska unija je najveći trgovinski partner Kine, a obim spoljnotrgovinske razmjene je u prošloj godini, na godišnjem nivou, porastao za 9,9 odsto na 615,1 milijardu dolara, navodi Frans pres.

Lagarde: Program ECB nije dovoljan

Bilionski program kupovine obveznica Evropske centralne banke trebalo bi da pomogne jačanju evrozone, ali sam neće biti dovoljan bez reformi, ocijenila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.

„To bi trebalo pomoći, ali samo to neće biti dovoljno za oživljavanje evropske ekonomije i podsticanje rasta.“

Potrebne su duboke strukturne reforme koje će pomoći konkurentnosti, rekla je Lagarde komentarišući saopštenje ECB o ubrizgavanju stotina milijardi evra novog novca u evrozonu.

„Vidjećemo hoće li djelovati“, odgovorila je Lagarde za televiziju France 2 na pitanje o ECB planu, pozivajući vlade da sprovedu strukturne reforme.

„Povjerenje je ključ. Postoji ozbiljan rizik, protiv kojeg ECB djeluje, od vrlo slabe inflacije ili čak deflacije“, dodala je čelnica MMF.

Soroš upozorava: Loš potez Dragija

Poznati milijarder i investitor Džordž Soros upozorio je da će agresivna podsticajna politika koju je pokrenula ECB povećati nejednakost u EU.

Američki poslovni magnat, porijeklom iz Mađarske, takođe je poručio da prekomjerno oslanjanje na monetarnu politiku doprinosi bogaćenju vlasnika nekretnina i istovremeno ne labavi pritisak na smanjenje plata, ali i da bi ovakva mjera ECB-a trebalo da pokrene privredni rast u Evropskoj uniji.

„ECB-ova metoda, poznatija kao kvantitativno labavljenje (QE), sadrži veoma moćan paket mjera koje su uveliko premašile očekivanja tržišta“, naveo je Soroš, i upozorio da će kvantitativno labavljenje povećati nejednakost između bogatih i siromašnih u Evropi.

Na pitanje da li će najnovija runda QE uticati na odlaganje ekonomskih reformi u pojedinim evropskim zemljama, Soroš je ocijenio da ako postoji privredni rast, to može olakšati zemljama, poput Francuske, izmjenu njihovog finansijskog sistema.

Pored toga, pozvao je evropske zemlje da troše više na finansiranje infrastrukturnih projekata, kao što su gradnja energetskih gasovoda, elektromreža i puteva.

Soroš je svjetskoj javnosti postao poznat prije više od 20 godina kada je njegov „Soros menadžerski fond“ 16. septembra 1992. stavio ulog od oko milijardu dolara na kladionicu, kladeći se da će centralna banka Engleske morati da devalvira britansku funtu.

„Najzad sam se povukao iz upravljanja sopstvenim novcem. Ovaj put je konačno“, zaključio je Soroš. (Agencije)