BANJALUKA – Poslodavci, sindikalci i stručnjaci iz RS strahuju od novog udara svjetske krize, uz bojazan da bi taj talas mogao donijeti i nova otpuštanja u privredi.

Ono u čemu se slažu gotovo svi jeste da država BiH, kao ni mnogo veće ekonomije, ne može spriječiti novi udar krize, ali može preduzeti koarake da je barem ublaži kako ne bi došlo do najgoreg mogućeg scenarija, a to je masovno otpuštanje radnika i budžetski problemi.

Kao moguće posljedice po RS stručnjaci navode i novi rast kamatnih stopa, presušivanje finansijskih tokova, usporavanje potrošnje i veće probleme sa budžetskim deficitom. Isto tako RS će se, kao i zemlje iz regiona, suočiti s padom proizvodnje, rastom nezaposlenosti i padom izvoza, koji je možda i jedini lijek da se kriza ublaži.

Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, smatra da još nismo u krizi kakva se očekuje, te da će se svjetska dešavanja sasvim sigurno odraziti na BiH, jer sa devastiranim ekonomskim prostorom isključivo zavisi od tih kretanja.

"Kriza još nije dostigla vrhunac i svima je jasno da ona tek dolazi, a posljedice će biti katastrofalne, pogotovo po ekonomije kakva je u BiH", kazao je Milić uz konstataciju "nek nam je bog na pomoći".

Što se tiče otpuštanja radnika, on ne isključuje tu mogućnost uz ocjenu da je takav scenario moguć od slučaja do slučaja.

Prema njegovim riječima, posljednja dešavanja u svijetu će nas pogoditi, što je sigurno, a kako se bude odražavala u svijetu, kod nas će se reflektovati u mnogo većem obimu.

Poslodavci smatraju da svu aktivnost država mora da usmjeri na to da se u zemlji zadrži što više novca i to na način da maksimalno stimuliše izvoz, a smanjuje uvoz.

"Sa druge strane, to je veoma teško, jer se i druge zemlje trude da svoj novac ostave u svojim zemljama", naglašava Milić.

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže da je već izvjesno da će kriza koja potresa svjetske berze pogoditi i RS, ali ne u smislu našeg berzanskog tržišta, koje je odavno na dnu, nego na makroekonomskom planu.

"Velike ekonomije više nego do sada će se zatvoriti u sebe, tako da ćemo imati velikih problema sa dobijanjem novčanih sredstava, jer će se sve države maksimalno truditi da ta sredstva ostanu kod njih", smatra Radivojac.

On potvrđuje ono od čega sindikalne vođe strahuju, a to je novi talas otpuštanja radnika i sve veći broj zatvaranja privrednih subjekata je opravdan, jer ekonomije i tržište EU, od kojeg zavisimo, na sve načine će pokušati proizvodnju preseliti u svoje dvorište.

Radivojac dio rješenja, odnosno ublažavanje posljedica novog udara krize vidi u tome da se odrede dvije-tri grane privrede koja je još zdrava i da se stimuliše.

"Sa druge strane, te grane privrede zatvoriti od uticaja spolja", kaže Radivojac.

Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, kaže da smo još u krizi koja je kulminirala 2008. godine i od koje se još nismo oporavili, te da će, ukoliko se ovako nastavi, sigurno biti još dublja.

"Moguće je da poslodavci ovu novu krizu iskoriste za otpuštanje radnika i svoje poslovne poteze ili neuspjehe pravdaju njome", kazao je Belenzada.

On ističe da RS i BiH kao mala zemlja nemaju mogućnosti da se odupru svjetskim finansijskim problemima i da će sve više pogađati ionako krhku ekonomiju.

Ono što stručnjaci u RS vide kao dio rješenja je i smanjenje nameta i poreza koji opterećuju privredu, kao i smanjenje javne potrošnje, koja će sasvim sigurno u narednom periodu doći na dnevni red.

"Mora se smanjiti javna potrošnja i zaštititi domaća privreda, jer u suprotnom bićemo u ogromnim problemima", naglasio je Belenzada.

Ekonomski ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić istakao je da su se obistinile prognoze da će svjetska ekonomska kriza koja je izbila 2008. godine kao i Velika depresija iz 1929. imati efekat duplog dna.

– To znači da će ekonomska aktivnost opadati duži period. Iako se naša privreda još nije oporavila ni od prvog talasa ekonomske krize, najnovija dešavanja govore da joj prijeti još jedan cunami – istakao je Hasić.

On je dodao da sudbina domaće ekonomije uveliko zavisi od raspleta na svjetskoj sceni.

– Ozbiljni ekonomski problemi koje imaju Grčka, Italija i Španija i prijetnja od bankrota SAD ozbiljno moraju zabrinuti naše vlasti. EU je naš najveći spoljnotrgovinski partner. Još jedan ekonomski udar na državu u kojoj je prosječna plata manja od 400 evra i u kojoj je nezaposlenost dostigla istorijski maksimum od 55 odsto mogao bi dodatno da ugrozi najsiromašnije zbog čega se od vlasti očekuje plan kojim bi se zaštitila ranjiva ekonomija – naglasio je Hasić.

On je naglasio da rješenja treba tražiti u smanjenju javne potrošnje i plata u javnom sektoru, smanjenju socijalnih programa i otvaranju prostora za privatne investicije.

– Sada je potreban potpuni zaokret ka primjeni restriktivne ekonomske politike – naglasio je Hasić.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo je istakao da je za očekivati da će vlasti velikih zemalja stabilizovati krizu, a ukoliko se to ne desi, negativne posljedice neće zaobići BiH.

– Ukoliko se stanje u svijetu ne stabilizuje, sigurno će uslijediti negativne posljedice slične onim iz 2008. godine, ako ne i teže – istakao je Đogo i kao poseban problem navodi krizu u pojedinim članicama evrozone koje su velika izvozna tržišta za našu privredu i značajni investitori.

Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić ocijenio je da eskalacija dužničke krize u SAD i evrozoni može indirektno uticati na ekonomiju BiH.

– Situacija je ozbiljna, a koliko bi sve moglo uticati i na koji način na našu ekonomiju zavisi od intenziteta koji će poprimiti nova kriza – istakao je Božić.

Govoreći o mogućim posljedicama na bankarski sektor, Božić je rekao da, ukoliko kriza ne bi eskalirala i ako njom ne bi bile ozbiljnije pogođene banke koje imaju svoje “banke kćerke” u BiH, onda Centralna banka ne očekuje neke značajnije potrese.

Radomir Božić, viceguverner Centralne banke BiH, izjavio je da Aktuelna dešavanja na svjetskim finansijskim tržištima, kriza i dug u pojedinim evropskim zemljama i najnovija eskalacija dužničkih kriza u SAD mogli bi, više indirektno nego direktno, da utiču na ekonomiju BiH, izjavio je

Govoreći o mogućem uticaju na bankarski sektor BiH, Božić je rekao da, ukoliko kriza ne bi eskalirala i ako njom ne bi bile ozbiljnije pogođene banke koje imaju svoje “banke kćerke” u BiH, onda Centralna banka ne očekuje neke značajnije potrese po bankarski sektor u BiH.

“Prema podacima sa kojima raspolažemo u Centralnoj banci, a koji govore da je bankarski sektor stabilan, dobro kapitalizovan, likvidan, te da je i sistem regulacije i nadzora koji provode agencije za bankarstvo u Republici Srpskoj i Federaciji BiH adekvatno postavljen, čak i u ovom prethodnom kriznom periodu, mi nismo imali značajnijih potresa u bankarskom sektoru”, pojasnio je Božić.

Prema njegovim riječima, uvjerenje Centralne banke je da postoji visok stepen povjerenja stanovništva i drugih učesnika u finansijskim i ekonomskim transakcijama u BiH u bankarski sektor, a najbolji dokaz za to su podaci o rastu štednje u prethodnom periodu 2011. godine.

Kada je riječ o trenutnim dešavanjima na Banjalučkoj i Sarajevskoj berzi, koje bilježe pad berzanskih indeksa i cijena akcija pojedinih kompanija, Božić smatra da to nije rezultat percepcije investitora da te kompanije ne posluju dobro ili da imaju loše finansijske rezultate, već da je to više rezultat inercije i prenošenja signala sa ostalih finansijskih tržišta, kojima prijeti novi talas globalne krize.

“Berze u BiH nisu značajnije integrisane u globalna svjetska tržišta, prije svega na osnovu toga što kompanije iz BiH nisu listirane na berzama van zemlje, niti su ino-kompanije prisutne na našim berzama, ali živimo u vremenu kada su finansijska tržišta globalizovana, kada je na sceni ono što se u ekonomiji naziva efikasnost finansijskih tržišta, u smislu da čak i mala finansijska tržišta relativno brzo reaguju na pojavu novih informacija”, rekao je Božić Srni.

Privredni subjekti iz BiH u manjoj su mjeri uključeni u ekonomske transakcije na svjetskim tržištima, a i snaga bh ekonomije je takva da nije toliko značajna na tim tržištima.

“Situacija je ozbiljna, a koliko bi to moglo uticati i na koji način indirektno na ono što se dešava u BiH, mislim da će zavisiti i od toga koji će intenzitet poprimiti ova, kako je već neki nazivaju, nova kriza”, istakao je Božić.

On je naglasio da bi svi u BiH trebalo da su naučili iz prethodne globalne finansijske krize, koja je započela 2008. godine, da ti indirektni efekti sa određenom vremenskom zadrškom pogađaju i manje zemlje i udaljenija tržišta, dakle i one učesnike koji nisu direktno bili uključeni u transakcije koje su izvorno bile jedan od generatora te finansijske krize.

Prema Božićevim riječima, neki analitičari i teoretičari kažu da su se ova dešavanja mogla i očekivati, jer izlazak iz prethodne krize, po njima, nije bio moguć bez takozvane krize koja će imati “dvostruko dno”, dakle, još jednog potresa na svjetskim finansijskim tržištima.

“Vjerujem i nadam se, a taj moj optimizam je utemeljen u očekivanju da će lekcije i pouke koje smo naučili u prethodnom periodu od 2008. godine pa do danas uticati da oni koji mogu uticati na svjetska ekonomska i finansijska kretanja neće gubiti vrijeme i dozvoliti tržišnu stihiju, te da će blagovremeno preduzeti adekvatne mjere”, naglasio je viceguverner Centralne banke.

On je rekao da pomalo ohrabruje to što su za prethodni vikend uslijedila reagovanja vlada najsnažnijih svjetskih ekonomija, kao i određene aktivnosti grupa G 7 i G 20, te Evropske centralne banke, dodavši da je za očekivati i slične reakcije centralnih banaka najsnažnijih svjetskih ekonomija.

“Za očekivati je da te mjere budu u pravcu smirivanja krize koja je započela, u smislu preduzimanja konkretnih mjera, koje će stabilizovati budžetske deficite, te olakšati teret dugova i koje će investitorima poslati poruku da su dugovi pod kontrolom”, navodi Božić.

Prema njegovim riječima, prethodna iskustva su dovoljno opasno i dobro upozorenje da će oni koji mogu da utiču na svjetska ekonomska i finansijska kretanja ovoga puta još brže i adekvatnije reagovati na sve ovo što se dešava, te pokušati da svojim potezima stabilizuju globalna finasijska tržišta, što bi značilo da će i efekti ove krize biti manji, u zavisnosti od toga u kojoj mjeri će oni biti uspješni. 

Svijet treba da se priprema za novu, dugotrajnu recesiju, a sami Amerikanci treba da se konačno pozabave, ne uspostavljanjem mira i demokratije u čitavom svijetu, već sobom, svojom ekonomijom i političkim sistemom, upozoravaju ekonomisti i politikolozi.

SAD, koje su provocirale krizu 2007-2008. godine spekulacijama i hipotekarnim papirima, ponovo vuku svijet u jamu recesije i ponovo zbog svojih dugova – ističe se u komentaru Glasa Rusije.

“Panika. Jedino tom riječju se može opisati ono što se dešava sada na svjetskim berzama. Vodeći indeksi su pikirali naniže, drugi dan zaredom padaju berze u Aziji, Evropi, Latinskoj Americi. Tržištu su hitno potrebne bar neke dobre vijesti. Od rukovodilaca vodeće centralne banke svijeta kakve su u suštini američke Federalne rezerve, očekuje se bar neka reakcija na političke igre koje su priredile demokrate i republikanci oko državnog duga”, komentariše Glas Rusije.

Šeherizad Romana, direktor Istraživačkog centra EU, profesor za međunarodne odnose Univerziteta Džordž Vašington, smatra da je pravi uzrok u tome što niko ne sluša tendencije na tržištu i ne sluša kreditne ustanove, koje su davale signal i Vladi SAD i Kongresu mnogo prije toga i govorili da ne treba odlagati rješavanje problema za posljednji trenutak, jer je ekonomija i tako previše krhka i bliska padu.

“Umjesto da se da dobar prijedlog za jačanje ekonomije, ispao je vrlo slab plan za smanjenje duga. Standard end Purs nisu imali ništa drugo nego da kažu da su SAD izgubile povjerenje. Sve to ne djeluje baš najbolje, posebno u kontekstu predsjedničkih izbora koji se bliže”, rekla je ona.

Drugi talas ekonomskih neprijatnosti provocirali su ne dužnički problemi EU, na koje su se tako zlurado smješkali američki finansijski eksperti, već dugovi samih SAD.

Politikolog Mihail Leontjev kaže da niko ne planira da liječi bolest, već pokušavaju da prebace drugom odgovornost i da izvuku od toga korist. “Tako su doveli tržišta do izvjesnog stepena ako ne panike, onda skepticizma i razočaranja. Zato što je svaka kriza u sistemu savremenog kapitalizma uvijek kriza povjerenja”, rekao je on.

Ekonomista Mihail Deljagin kaže da poročnost aktuelnog plana nije toliko u tome što su državni troškovi smanjeni ne za četiri triliona, kako je želio Obama, već za 2,4.

“Glavni uzrok je u tome što se u uslovima nedostatka novca, novac može uzeti ili od bogatih putem povećavanja poreza ili od siromašnih putem smanjenja državnih troškova. Američki bogataši žive po američkim mjerama vrlo slobodno. Obama odugovlači. On se nada da će tehnički defolt SAD nastupiti poslije izbora 2012. godine. To je njegova greška. Ja mislim da će defolt nastupiti ranije”, smatra Deljagin.

Između ostalog, problemi američkog predsjednika tek počinju. Prognoza na osnovu rejtinga Standard end Purs je negativna ako američka vlada ne može da se dogovori o efektivnom programu upravljanja budžetskim deficitom i o smanjenju državnog duga. Za sada, uz aktuelne parametre koji su bili objavljeni, ističe agencija, to će biti vrlo teško – navodi se u komentaru.