BANJALUKA – Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik rekao je da bi trebalo iskoristiti slobodne rezerve Centralne banke BiH iznad pokrića u sistemu karensi borda i sredstva koja je moguće obezbijediti smanjenjem obavezne rezerve komercijalnih banaka za održavanje fiskalne stabilnosti entiteta i pomoć privredi u prevazilaženju teškoća koje izaziva širenje virusa korona.
Krajišnik je istakao da bi u slučaju da bude prihvaćen prijedlog vlasti Republike Srpske, da stopa obaveznih rezervi koje komercijalne banke drže kod Centralne banke BiH bude smanjena i da dio sredstva bude oslobođen u korist komercijalnih banaka, može pomoći u održavanju njihove likvidnosti, ukoliko ona u budućnosti bude ugrožena.
“Komercijalne banke trenutno dobro stoje sa novcem. Ukoliko kriza u vezi sa virusom korona potraje duže, a svi su izgledi da će trajati nekoliko mjeseci, ostaviće značajne posljedice na funkcionisanje realnog sektora jer je nemoguć protok robe i ljudi, a samim tim staju proizvodnja, trgovina i sve druge djelatnosti. Banke bi u tim okolnostima, ukoliko bi uvele moratorijum na vraćanje kredita, imale probleme sa likvidnošću i smanjenje obaveznih rezervi bi im bilo od koristi”, pojasnio je Krajišnik.
Govoreći o prijedlogu koji se tiče korištenja slobodnih rezervi Centralne banke BiH iznad pokrića domaće valute u sistemu karensi borda, Krajišnik je rekao da je to i ranije bilo na stolu u vezi sa razvojnim projektima, a da je sada ta ideja usmjerena na stabilizacione potrebe.
“Potrebne su izmjene zakona da bi ta sredstva mogli koristiti. Korištenje tih sredstava bi bilo moguće, ali njihova direktna upotreba prema realnom sektoru je teško izvodiva. Ta sredstva bi mogla biti upotrebljena za održavanje fiskalne stabilnosti entiteta, a entiteti kao fiskalni suvereniteti bi putem fiskalnih mjera mogli da pomognu privredi u prevazilaženju teškoća. Treba učiniti sve da ne budu izgubljena radna mjesta i da se ne smanjuju plate u javnom i realnom sektoru jer bi to dovelo do smanjenja tražnje, a onda bi izlazak iz krize bio otežan i usporen”, naglasio je Krajišnik.
Komentarišući stav Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ da ne treba koristiti slobodne rezerve Centralne banke i da bi to narušilo valutni odbor, Krajišnik je podsjetio da je to stalni stav MMF-a, ali da treba voditi računa o realnim potrebama i problemima.
“Naravno da je sigurnost veća ako se ta sredstva ne diraju, ali mi ćemo biti u situaciji da vagamo između stoodstotne sigurnosti i usporenog privrednog rasta i depresije koja može naići u tim okolnostima. Ako je kamatna stopa nulta i ako dođe do deflacije, do koje lako može doći, upotreba sredstava iznad pokrića ne bi trebalo da ugrozi karensi bord”, ocijenio je Krajišnik.
Prema njegovim riječima, upotrebu ovih sredstava uvijek treba posmatrati na način da ona budu vraćena u Centralnu banku kada teškoće budu prevaziđene.
“Zbog toga je bolje da se ona koriste za stabilizaciju, odnosno fiskalnu konsolidaciju, ukoliko bude neophodno za održavanje fiskalne stabilnosti, a fiskalnim mjerama bi se moglo pomoći realnom sektoru da prevaziđe teškoće sa kojima se susreće”, rekao je Krajišnik. (Srna)
