Udruženje ekonomista Republike Srpske – SWOT objavilo je na svom portalu novi newsletter u kojem su analitički obrađena kretanja u finansijskom sektoru Republike Srpske, sa akcentom na potrese u bankarskom sektoru, te aktuelna ekonomska dešavanja u zemljama okruženja. U nastavku teksta možete pročitati analizu finansijskog sektora.

Negativne tendencije u bankarskom sektoru Republike Srpske iz 2014. godini su, nažalost, nastavljene i u toku 2015. i u prvoj polovini 2016. godine. Doduše, ne možemo reći da smo iznenađeni razvojem događaja budući da smo još prije nekoliko godina upozoravali da su „intervencije Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u dokapitalizacije privatnih bankarskih institucija vrlo upitan instrument za prevazilaženje problema i svakako da se postavlja pitanje podsticanja moralnog hazarda menadžmenta banaka, te nezavisnosti banaka koje primaju ovaj vid pomoći“.

Takođe smo naglašavali i da je: „kod nekih banaka u Republici Srpskoj osnovni problem način njihovog poslovanja, skopčan sa pretjeranim prihvatanjem rizika, a ne bilo koji pojedinačni događaj“.

„Žuti alarm“ ne znači da je stanje u bankarskom sektoru kritično, ali sugeriše da je potrebna pojačana pažnja kako stvari ne bi izmakle kontroli. To je uočio i MMF, koji je, u sklopu priprema za sklapanje novog standby aranžmana sa BiH, zatražio i nezavisnu reviziju najbrže rastućih banaka u BiH

Kada govorimo o negativnim tendencijama, prije svega mislimo na gašenje još jedne banke (Banke Srpske), pri čemu će, kao i u slučaju Bobar banke, deponenti ostati bez desetina miliona KM, što će se, pored direktnih finansijskih gubitaka za deponente (mahom javna preduzeća i institucije), negativno odraziti i na rejting Agencije za bankarstvo Republike Srpske i uopšte na povjerenje javnosti u domet prudicione kontrole koju ova institucija sprovodi, a samim tim i na povjerenje u cjeli bankarski sektor.

Ne želeći da se spuštamo na sklizak teren politike u ovoj zemlji, što nam svakako ni profesionalna etika ne dozvoljava, moramo da naglasimo da kada se nekoliko godina zaredom ponavljaju slični problemi u bankarskom sektoru, onda se „paljenje ‘žutog alarma’“ javlja kao neophodnost. Da ne bude nejasnoća, „žuti alarm“, kako ga mi shvatamo, nije alarm za uzbunu i ne znači da je stanje u bankarskom sektoru kritično, te da ima mjesta bilo kakvoj panici.

Zapravo, većina banaka i dalje posluje uspješno, bankarski sektor u cjelini je i dalje dobro kapitalizovan, a rezerve za pokrivanje potencijalnih gubitaka su značajne. Međutim, „žuti alarm“ sugeriše da je potrebna pojačana pažnja da stvari ne bi izmakle kontroli. To je uočio i MMF, koji je, u sklopu priprema za sklapanje novog standby aranžmana sa BiH, polovinom 2016. godine zatražio i nezavisnu reviziju najbrže rastućih banaka u BiH da bi bilo utvrđeno njihovo stvarno stanje. Ovu reviziju vršiće revizorske kuće iz „velike četvorke“.

Negativne tendencije se, prije svega, odnose na gašenje Banke Srpske, pri čemu će, kao i u slučaju Bobar banke, deponenti ostati bez desetina miliona KM

Rano uočavanje potencijalnih problema je bitno, posebno što vlasti u BiH i Republici Srpskoj zapravo i nemaju dovoljno izgrađenu institucionalnu strukturu koja bi mogla da obuzda krizu prije nego što ona poprimi šire razmjere, a u slučaju da se prudiciona kontrola pokaže neadekvatnom (kao što se pokazalo u slučaju Bobar banke i Banke Srpske) postoji Agencija za osiguranje depozita BiH, ali sa netransparentnim kapacitetima, zbog čega je nejasno da li bi mogla efikasno da pomogne u slučaju problema u nekoj od velikih, sistemski važnih banaka, dok su kapaciteti Centralne banke BiH limitirani sistemom valutnog odbora. Zbog toga pozdravljamo interesovanje MMF-a za stanje u bankarskom sektoru i sa nestrpljenjem, i pomalo strahom, očekujemo da vidimo rezultate rada revizorskih kuća.

Pad bilansne aktive i kapitala

Nakon što je 2014. godine bankarski sistem RS jedva uspio da izbjegne svojevrsnu recesiju u vidu smanjenja bilansnog nivo i bilansne aktive, to im 2015. godine nije pošlo za rukom.

Tako je u 2015. godini prvi put nakon 2009. godine bankarski sektor zabilježio smanjenje bilansne aktive, doduše za neznatnih – 0,2%, te u istom omjeru i smanjenje bilansnog nivoa.

O ozbiljnosti situacije ipak rječitije govori kretanje neto kapitala, koji se nakon smanjenja od oko 6% u 2014. godini, u 2015. godini smanjio za oko 16%, spustivši se na taj način na nivo od 664 miliona KM (na kraju 2014. godine 785 miliona KM). Koeficijent adekvatnosti kapitala je na taj način pao na 14,23% i tako se prvi put u zadnjih nekoliko godina našao ispod svojevrsne neformalne donje granice od 14,5% koju je prije nekoliko godina postavila Agencija za bankarstvo Republike Srpske (zakonski minimum je i dalje 12%).

Koeficijent adekvatnosti kapitala pao je na 14,23% i prvi put se u zadnjih nekoliko godina našao ispod neformalne donje granice od 14,5%

Taj značajan pad koeficijenta adekvatnosti kapitala u zadnje dvije godine svakako ne predstavlja dobru vijest za građane Republike Srpske. Međutim, uvođenje standarda Bazel III, na čemu se trenutno radi u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, trebalo bi da dovede do porasta koeficijenta adekvatnosti kapitala u budućem periodu, mada će to istovremeno predstavljati test za sadašnje vlasnike iz kojeg će se vidjeti koliko su ozbiljni u svojoj namjeri da nastave poslovanje u Republici Srpskoj i BiH.

Broj zaposlenih u bankarskom sektoru je neznatno porastao u 2015. godini (sa 3.213 na 3.236), ali je i ovaj podatak upitan uzimajući u obzira da on uključuje i zaposlene u Banci Srpske (njih oko 230), od kojih je većina odmah po uvođenju privremene uprave u novembru 2015. poslata kućama, dok je danas, nakon pokretanja stečajnog postupka u maju 2016, sasvim izvjesno da će ostati bez posla.

Mlaki rast kredita uz poboljšanje strukture

Bruto krediti su na kraju 2015. godine iznosili 4.846.825.000 KM. Iako se radi o blagom rastu od 2,4% u odnosu na kraj 2014. godine, ovakav trend raduje budući da su bruto krediti prošle godine zabilježili pad od oko 2,9%.

Takođe, došlo je i do blagog popravljanja sektorske strukture kredita. Tako su krediti privatnim preduzećima i društvima porasli za 4%, a građanima za 6%, dok su krediti Vladi i Vladinima institucijama, te javnim i državnim preduzećima smanjeni za 2%, odnosno 8%. Time je zbir kredita privatnim preduzećima i građanima dostigao 81% (naspram 79% na kraju prethodne godine).

To su podaci koji ohrabruju i govore da je struktura kreditnih plasmana banaka ipak na zdravoj osnovi, budući da se veliko učešće kredita državi i njenim preduzećima u prošlosti pokazalo kao siguran predznak za izbijanje kriza u bankarskom sektoru, za šta u Republici Srpskoj očito nema osnova.

Zabrinjava nastavak trenda pogoršanja kvaliteta kreditnog portfolija. Nekvalitetni krediti na kraju 2015. iznoslili su 747,1 milion KM, što je povećanje za čak 10%

Ipak, ono što zabrinjava je nastavak trenda pogoršanja kvaliteta kreditnog portfoliija pravnih i fizičkih lica u Republici Srpskoj. I dok dugoročno nije poželjno veliko učešće kredita državi i sa njom povezanim preduzećima, ni plasmani privatnim preduzećima i građanima ne garantuju normalno poslovanje banaka ako privreda i građani uđu u probleme sa redovnim servisiranjem uzetih kredita.

Tako su nekvalitetni krediti (NPL) na kraju 2015. godine iznoslili 747,1 milion KM, što je povećanje za čak 10% u odnosu na kraj prethodne godine. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima na kraju 2015. godine je iznosilo 15,41%, što je porast od 1,06% u odnosu na kraj prethodne godine.

Zanimljivo je primijetiti i da je učešće nekvalitetnih kredita kod pravnih lica značajno veće u odnosu na kredite plasirane građanim i iznosi 18,07% (vs. 11,71% kod građana). Međutim, ovaj rast nekvalitetnih kredita je praćen rastom rezervisanja što govori u korist stabilnosti bankarskog sektora Republike Srpske.

Tako su ukupne rezerve za nekvalitetne kredite iznosile 490,9 miliona KM, što je rast od čak 19,5% u odnosu na 2014. godinu. Time je stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita rezervama dostigla solidnih 65,7% i veća je za čitavih 5,28% u odnosu na kraj prethodne godine.

Finansijski minus „težak“ 79,1 milion KM

I dok rast rezervisanja daje određenu sigurnost građanima Republike Srpske u stabilnost bankarskog sektora i pored rasta učešća nekvalitetnih kredita, druga strana medalje kod rezervisanja je njihov uticaj na profitabilnosti bankarskog sektora. Banke na račun prihoda po regulatornim zahtjevima izdvajaju sredstva za rezervisanja koja su u 2015. godini iznosila dodatnih 79,9 miliona KM za koliko je direktno (i opravdano) umanjen njihov rezultat.

A taj rezultat je vrlo loš. U 2015. godini bankarski sektor Republike Srpsker je zabilježio gubitak od 79,1 milion KM, pri čemu ipak treba istaći da je šest banaka poslovalo pozitivno (zajedno su ostvarile dobitak od 59,5 miliona KM), dok su tri banke zajedno ostvarile nevjerovatan gubitak od čak 138,6 miliona KM!

Lavovski doprinos stvaranju ovog gubitka dala je Banka Srpske sa minusom od čak 90 miliona KM. I Hypo Alpe Adria banka a.d. Banjaluka je zabilježila visok gubitak od 46,15 miliona KM. Međutim, radi se o mnogo većoj banci u stranom vlasništvu, a gubitak od 2,43 miliona KM zabilježila je i Komercijalna banka.

Šest banaka poslovalo pozitivno, dok su tri banke ostvarile zbirni gubitak od čak 138,6 miliona KM

Još prošle godine smo pisali kako su „pokazatelji profitabilnosti banka (ROAA i ROAE) toliko niski i ispod nivoa u većem broju zemalja centralne i istočne Evrope da je bankarski sistem Republike Srpske praktično postao neatraktivan za strana ulaganja“.

Ovogodišnji rezultat je daleko lošiji od prošlogodišnjeg, pa nema potrebe troširi riječi o tome koliko je nekada atraktivni sektor za strana ulaganja generalno izgubio na svojoj privlačnosti. Doduše, to ne znači po automatizmu da nekih novih stranih investicija u bankarski sektor Republike Srpske više neće biti, ali do boljih vremena za privredu ove zemlje jedina realna opcija je upliv „regionalnih igrača“ koji još nisu zaokružili nastup na tržištu zemalja zapadnog Balkana.

Građani pogurali rast ukupnih depozita

Najznačajniji pozitivan trend u bankarskom sektoru Republike Srpske u proteklih šest–sedam godina, tj. od izbijanja svjetske krize 2008. godine, je stalni rast depozita građana, čime se popravlja nekada izrazito nepovoljna struktura depozita gdje su banke bile visoko zavisne od depozita matičnih banaka iz inostranstva i od depozita države.

Građani u 2015. godini povećali depozite kod banaka za 263 miliona KM, odnosno za 11%, čime je udio depozita građana u ukupnim depozitima povećan na 53%

Tako su i u toku 2015. godine građani Republike Srpske povećali svoje depozite kod banaka za dodatnih 263 miliona KM (11%), čime je udio depozita građana u ukupnim depozitima povećan na 53% (na kraju 2014. godine 50%).

Nažalost, samo su građani bili ti koji su povećali svoje depozite, dok su Vlada i njene institucije, javna i privatna preduzeća, te bankarske institucije smanjili svoje depozite tako da je ukupni porast depozita iznosio oko 193 miliona KM ili 4%.

Banjalučka berza – anestetik, a ne antibiotik

Nakon značajnog rasta trgovanja na Banjalučkoj berzi u 2014. godni, 2015. godinu je odlikovala stagnacija sa blagim padom – 4,4%. Tako je ukupan promet na berzi iznosio 560.606.603 KM, ali je to i dalje, izuzev 2014. godine, najveći obim trgovanja od 2007. godine.

Početak 2016. godine je donio prekid stagnacije sa stanovišta obima trgovanja. Tako se u prvih pet mjeseci 2016. godine na Banjalučkoj berzi trgovalo u iznosu od 259.875.428 KM, što je za čak 47,2% više u odnosu na isti period lani.

Sa druge strane, osim obima trgovanja, svi drugi parametri su u padu (indeksi, kapitalizacija, struktura trgovanja). Naime, iako se menadžment berze aktivno trudi da razvije tržište podsticanjem stalnih inovacija, izgleda da je berzi u Republici Srpskoj ipak suđeno da bude instrument, prije za odlaganje nego za rješavanje najvećih problema u društvu i posebno u ekonomiji.

Tako je u prvom periodu Banjalučka berza bila shvaćena, prije svega, kao instrument koji je trebalo da omogući pravednu privatizaciju po modelu vaučera, zbog čega tržište dužničkih hartija od vrijednosti godinama praktično nije ni postojalo (2007. godine trgovina obveznicama i trezorskim zapisima je iznosila 818.005 KM tj. 0,1% ukupnog prometa). Danas taj model privatizacije uglavnom posmatramo kao neuspješan, ali je poslužio kao anestetik koji je dao privid pravednosti procesu privatizacije.

Danas je Banjalučkoj berzi povjeren malo manje istorijski, ali ipak nelak zadatak da bude tehnički servis za održavanje likvidnosti budžeta Republike Srpske, tako da se danas gro prometa veže za dužničke HoV emitenta Republika Srpska, dok je nekad dominatan segment vlasničkih HoV pao u zapećak i čini svega oko 15% ukupnog prometa.

Tačnije, samo putem javne ponude obveznica i trezorskih zapisa Republika Srpska je u toku 2015. godine pribavila sredstva u iznosu od 408.316.246 KM što čini bezmalo 72,8% ukupnog prometa na berzi. Od deset HoV kojima se najviše trgovalo na berzi u 2015. godini pet su obveznice Republike Srpske, četiri trezorski zapisi Republike Srpske, a jedina vlasnička HoV su akcije „Telekoma Srpske“.

Kada se radi o indeksima na berzi, Indeksi obveznica Republike Srpske (ORS) u toku 2015. godine bilježili su značajan rast od 19,1%, čime se potvrđuje da je i dalje najisplativija investicija na Banjalučkoj berzi kupovina obveznica Republike Srpske. Doduše, u prvih pet mjeseci 2016. godine došlo je do određenog pada ORS-a (naročito krajem maja), ali se početkom juna situacija stabilizuje i ovaj indeks približava svojoj vrijednosti sa kraja 2015. godine.

Obim berzanskog trgovanja je porastao, ali su smanjeni indeksi i tržišna kapitalizacija, te pogoršana struktura trgovanja

Kada se radi o segmentu tržišta koji se odnosi na trgovanje akcijama investicionih fondova, situacija je i dalje prilično nejasna. Naime, u toku 2015. godine došlo do rasta Indeksa investicionih fondova Republike Srpske (FIRS) i to za značajnih 8,84%, ali je u prvih pet mjeseci 2016. godine ovaj indeks pao za 16,4% time anulirajući sav rast u prethodnoj godini.

U oktobru 2015. godine na snagu je stupio novi Zakon o investicionim fondovima, koji ima cilj da aktivira ovo već godinama uspavano tržište. Prvi efekti ovog zakona već su uočljivi, pa se tako broj društava za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) ubrzano smanjuje (Komisija za HoV zaključno sa majem 2016. godine je oduzela dozvolu za upravljanje za četiri društva), što je uglavnom posljedica promijenjenog načina obračuna premije koji rad manjih DUIF-a čini nerentabilnim.

Najveći gubitnici u 2015. godini bili su oni investitori koji su držali svoja ulaganja u preduzećima iz sistema „Elektroprivrede Republike Srpske“ i oni su u protekoj godini izgubili u prosjeku 21,87% svoje investicije. Ako pogledamo kretanje indeksa ERS10 od 2007. godine, možemo vidjeti da je na kraju 2015. godine ovaj indeks pao na svega 14,3% svoje vrijednosti sa kraja 2007. godine.

U prvih pet mjeseci 2016. godine je nastavljen trend pada, pa je ERS 10 umanjen za dodatnih 24,6%, ćime je vrijednost indeksa pala na svega 10,8% vrijednosti sa kraja 2007. godine. S obzirom na potencijale koje akcije preduzeća iz segmenta „Elektroprivrede“ imaju u slučaju da se poslovanje ovog holdinga prevede na tržišne osnove, sadašnja vrijednost akcija predstavlja pravi mamac za potencijalne špekulante koji bi da kupe jeftino, a prodaju skupo.

Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) je u 2015. godini zabilježio pad za 8,64%, što je opet posljedica pada vrijednosti akcija preduzeća iz sistema „Elektroprivrede Republike Srpske“ čije akcije ulaze u sastav indeksa. Time je i BIRS pao na svega 25,7% svoje vrijednosti sa kraja 2007. godine. U 2016. je nastavljen trend pada, pa je vrijednost BIRS umanjena za još desetak procenata.

Na kraju, tu je i kapitalizacija na Banjalučkoj berzi koja je na kraju maja 2016. godine umanjena u odnosu na kraj 2015. godine za 7,8%, odnosno za 11,3% u odnosu na kraj 2014. godine. (Izvor: SWOT)