ATINA – Tržište grčkih državnih obveznica, iako malo, moglo bi pod određenim uslovima da bude uspješna priča, pogotovo za one koje privlači rizik, piše grčki list „Katimerini“.

Tržište grčkih državnih hartija od vrijednosti je prema procjenama stručnjaka „teško“ oko 10 milijardi evra, a ako se u računicu ubace i obveznice banaka i određenih kompanija, vrijednost tržišta obveznica raste na 14 do 15 milijardi evra i u posljednje vrijeme privlači sve veći broj inostranih investitora.

Logika koja stoji iza tog interesovanja krajnje je jednostavna i računa na sporazum između Grčke i njenih kreditora u narednim nedjeljama.

Stručnjaci EU i Međunarodnog monetarnog fonda proučavaju plan reformi koji je prošlog mjeseca predložio premijer Grčke Aleksis Cipras u pokušaju da obezbijedi isplatu 7,2 milijarde evra vrijedne tranše kredita iz paketa pomoći ukupne vrijednosti 240 milijardi evra. Međutim, do postizanja dogovora s kreditorima, Grčka ostaje bez pristupa sredstvima koja su preostala u okviru paketa pomoći.

U slučaju da do dogovora s kreditorima dođe, povrat na grčkim obveznicama skočio bi najmanje 40 odsto u roku od mjesec i po dana, a neki čak očekuju da bi cijena obveznice mogla da skoči na 70 do 75 centi.

„Očigledno da bi takav razvoj događaj bio odličan„, rekao je za „Katimerini“ jedan od inostranih ulagača u Grčkoj, podsjećajući na slične okolnosti iz bliske prošlosti kada su neki hrabri investitori ostvarili veliku zaradu u Grčkoj.

„Ako uzmete u obzir da Irska danas emituje obveznice uz negativne kamatne stope, možete da razumijete šta to znači za one koji ulažu u Grčku i nadaju se da će se istorija ponoviti“, rekao je drugi investitor.

Moguće je, međutim, da su investitori pretjerano optimistični u pokušaju da uvjere sebe da su donijeli pravu odluku kada su uložili u sredstva koja nose značajne rizike.

Pregovorima Atine i kreditora se ne nazire kraj, a to znači da je moguće da će vlasnici grčkih obveznica zabilježiti svježe gubitke, koji, istina, neće biti veliki uzimajući u obzir to da grčko tržište obligacija nije veliko.

Neki ulagači su kupili grčke obveznice za 50 ili 60 centi, a sada se njima trguje za manje od 10 centi. Postoje i oni koji su uložili milijardu evra u Grčku, a 700 do 800 miliona od toga se pretvorilo u gubitak.

Ulagači su, i pored rizika, mahom optimistični u pogledu Grčke. Na kraju krajeva, neki od njih su na tržište grčkih obveznica ušli odmah nakon otpisa grčkog javnog duga, što su mnogi smatrali ludošću, ali su oni na kraju ostvarili dobit i do 70 odsto, podsjeća „Katimerini“.

Grcima novi rok za reforme

Predstavnici evro-grupe su vladi u Atini dali rok da do 20. aprila podnese prihvatljivu listu reformi, piše „Frankfurter algemajne cajtung“ (FAS).

List navodi da države evro-zone ocjenjuju razgovore sa Atinom kao razočaravajuće.

U Grčkoj, kako piše FAS pozivajući se na predstavnike evro-grupe, nema nikakvih pomeranja u pitanju strukturnih reformi, a nedavni susret državnih sekretara za finansije u Briselu, učesnicu su označili kao potresan.

Predstavnik Grčke je pitao gdje je novac i tvrdio da će njegova zemlja uskoro biti nesposobna za plaćanje, izveštava FAS i dodaje da predstavnici zemalja – povjerilaca nisu djelili to mišljenje i da je evro-grupa dala vladi u Atini rok da do 20. aprila podnese jednu prihvatljivu listu reformi.

Agencija Rojters od predstavnika evro-grupe saznaje da u protekle dvije sedmice nije bilo nikakvog održivog napretka pri vrednovanju grčkih reformskih planova.

Grčka strana je u radnoj evro-grupi jasno stavila do znanja da je finansijska situacija „zaista teška“, rekao je jedan učesnik Rojtersu i dodao da, ipak, ne postoji spremnost za pomoć, prije nego što se postigne napredak u reformskom programu.