BIJELJINA – Plastenička proizvodnja povrtarskih kultura u RS iz godine u godinu postaje sve unosnija za brojna poljoprivredna gazdinstva. Porodica Milana Lazića iz Golog Brda, kod Bijeljine, koja uzgaja povrće i u plastenicima i na otvorenom, počela je skromno s nekoliko plastenika, a danas povrće uzgaja u čak 60 plastenika i dva i po hektara zemljišta i ubraja se u najuspješnije proizvođače u regionu. 
– Najviše sadimo papriku, od rasade koju sami proizvodimo. To nam je najvažniji posao tokom cijele godine na kojem radi oko 20 radnika. Imamo oko 60 plastenika i ostvarujemo kvalitetan uzgoj, ali prošla godina je bila izuzetno teška, ali uspješna. Ešerihija koli koja je bila aktuelna u maju u nekim zemljama skoro je uništila domaće proizvođače. Niko nije poradio na tome da se javnost obavijesti da ta bakterija nije mogla doći do nas. Investirao sam 110.000 KM u proizvodnju i 40 odsto sam dobio od države – kaže Lazić. Rad u plastenicima podrazumijeva mnogo posla, a pored sadnje, treba uraditi i druge agrotehničke mjere – oranje, prihranjivanje, površinsku finu obradu zemljišta, sadnju i druge mjere.
Lazići se uglavnom oslanjaju na vlastiti novac, ali su značajnu podršku u podizanju plastenika dobili i od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
– Već imamo obezbijeđeno tržište za sav rod paprike, a dio povrća ćemo izvesti i na inostrano tržište, kao i ranijih godina, a radi se i na izgradnji hladnjače – rekao je on. Kako su rekli iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodopivrede, svi proizvođači koji proizvode u plastenicima imaće pomoć ovog resornog ministarstva kroz podsticaje.
– U posljednje tri godine povećano je interesovanje poljoprivrednika za plasteničku proizvodnju. Ta proizvodnja obezbjeđuje lakšu kontrolu bolesti i štetočina i povećanje prinosa u odnosu na proizvodnju povrća na otvorenom, što joj omogućava dobru budućnost – rekao je Bojan Kecman, portparol Ministarstva. Prema njegovim riječima, u 2011. godini zaprimljeno je 360 zahtjeva za postavljanje plastenika i šest za staklenike. Odobreno je 90 odsto zahtjeva za plastenike i tri zahtjeva za staklenike.
– Isplaćeno je oko 300.000 KM, a ostalo je da se isplati još toliko za plastenike, dok je za staklenike isplaćeno 50.000 KM. Inače, broj zahtjeva je povećan u odnosu na 2010. godinu, kada je odobreno 246 zahtjeva. U 2011. godini minimalna površina za podsticaj u plasteničkoj proizvodnji bila je 300 kvadratnih metara, a za staklenike 100 metara. Ulaganja smo, kao i u 2010. godini, sufinansirali sa 40 odsto od iznosa ukupnih investicija – rekao je on. Iako se najveći broj poljoprivrednih proizvođača na području opštine Prijedor bavi stočarstvom i ratarstvom, posljednjih godina primijetno je povećanje površina pod zasadima povrća.
Posljednjih godina dogodile su se promjene u proizvodnji povrća, kako u smislu povećanja proizvodnih površina na otvorenom polju, tako i u zatvorenom prostoru. Razlog povećanja plasteničke proizvodnje povrća leži u većim prinosima, boljem kvalitetu i većoj cijeni proizvoda, koja se postiže ranom proizvodnjom, smatraju u Opštini Prijedor.
– Od ukupno obradivih poljoprivrednih površina na području opštine Prijedor, proizvodnja povrća na otvorenom polju zastupljena je na 3,76 hektara. Pod plastenicima je oko tri i po hektara, u kojima se uglavnom uzgaja rano povrće, paradajz, paprika, krastavac, luk, salata, kao i rasad povrća i cvijeće. Od prijavljenih 2.764 nosioca gazdinstava oko stotinu proizvođača se bavi proizvodnjom u plastenicima, s tim što je oko 50 robnih proizvođača koji proizvodnju obavljaju na oko 2,4 hektara površine – rekla je Tatjana Marić, stručni saradnik za oblast poljoprivrede u Opštini Prijedor.
Nepogodni krajevi za uzgoj na otvorenom
Prema riječima Vladimira Usorca, predsjednika poljoprivrednih proizvođača RS, plastenička proizvodnja u Srpskoj je u veoma velikom usponu i to je biznis budućnosti.
– Naši krajevi nisu pogodni za uzgajanje povrća na otvorenom, tako da je dobro što se sve više koriste plastenici i pohvalno je što se ljudi, posebno u Semberiji, odlučuju za ovaj vid proizvodnje – rekao je Usorac.
