BANJALUKA – Nacrtom ekonomske politike za 2012. godinu predviđen je pozitivan privredni rast u Republici Srpskoj od 2,5 odsto.

Predstavljajući ovaj dokument u Narodnoj skupštini RS, premijer Aleksandar Džombić rekao je da su ciljevi ekonomske politike RS za iduću godinu pozitivan privredni rast, smanjenje nezaposlenosti, jačanje aktivnosti države na planu podrške privredi, pokretanje značajnih investicionih projekata.

Džombić je naveo da su ciljevi i očuvanje socijalne stabilnosti, uz dodatnu socijalnu pravednost, zadržavanje i jačanje fiskalne stabilnosti, reforma javne uprave, borba protiv korupcije i kriminala i evropske integracije.

Prema njegovim riječima, ekonomskom politikom predviđeno je očuvanje sadašnjeg broja i otvaranje novih radnih mjesta, te jačanje aktivnosti Srpske na planu podrške privredi, prvenstveno putem budžetskih subvencija.

Predviđeno je da posredstvom Investiciono-razvojne banke RS u idućoj godini bude obezbijeđeno dodatnih 200 miliona KM kredita, naplata od 80 miliona KM već plasiranih kredita, kao i otvaranje novih kreditnih linija sa Evropskom investicionom bankom od 50 miliona evra.

Premijer Džombić rekao je da je ekonomska politika za narednu godinu koncipirana na početku značajnih investicionih projekata, prvenstveno u putnoj infrastrukturi i u oblasti energetike.

On je napomenuo da naredne godine počinje izgradnja Termoelektrane “Ugljevik blok tri”, hidroelekrane ”Dabar” investicone vrijednosti 180 miliona evra, projekat ”Gornja Drina” u vrijednosti oko 450 miliona evra, Termoelektrane ”Stanari” u vrijednosti od 470 miliona evra, a biće nastavljen projekat ”Srednja Drina” i izgradnja hidroelektrana na rijeci Bosni, dok je u projektima putne infrastrukture predviđen početak gradnje mosta na Savi, završetak Mahovljanske petlje, dionice autoputa Banjaluka – Doboj.

Džombić je rekao da su pozitivni trendovi u ekonomiji RS započeti u drugom kvaratlu 2010. godine i još traju, napominjući da je realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2010. godini iznosio 0,8 odsto, te da je intenzivnije nastavljen u prva dva kvartala ove godine u iznosu od 1,6 i 1,7 odsto.

On je naveo da je krajnja potrošnja u RS povećana u toku ove godine u odnosu na prošlu.

Džombić je rekao da su značajni rast u 2010. i 2011. godini ostvarili ukupni depoziti stanovništva, što ukazuje na stabilnost i povjerenje u bankarski sektor RS.

“Za šest mjeseci ove godine depoziti stanovništva povećani su za 6,4 odsto, ukupni krediti odobreni od banaka iz RS iznose 4,13 milijardi KM i povećani su za 4,6 odsto u odnosu na prošlu godinu, od čega su krediti plasirani u privredu veći za 7,5 odsto”, naglasio je Džombić.

On je rekao da se RS zbog značajnog pada izvornih prihoda u 2009. godini dodatno zadužila, što je za posljedicu imalo povećanje učešća javnog duga u BDP-u koji je sa 40,4 odsto u 2008. godini povećan na 50,3 odsto u 2011. godini.

Džombić je naveo da je prosječna stopa inflacije u RS u 2010. godini iznosila 2,5 odsto, za devet mjeseci ove godine 3,9 odsto, dok se procjenjuje da će u ovoj godini biti 4,1 odsto.

Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić izjavila je da je u Srpskoj u ovoj godini bez posla ostalo 28 000 radnika.

Mišić je obraćajući se poslanicima u Narodnoj skupštini RS, u toku rasprave o Nacrtu ekonomske politike za 2012. godinu, rekla da su se ekonomske politike koje su ranije donesene fokusirale na sektor rada, ali da su rezultati iz godine u godinu "bili sve gori".

"Nema otvaranja novih radnih mjesta i sva priča penzionera i boračke populacije nema smisla, jer nema stvaranja novih vrijednosti, a samim tim i novca", rekla je Mišić i dodala da su ceh povećanja poreza i doprinosa platili radnici u realnom sektoru.

Ona je naglasila da je porazno što je 50 odsto kontrola Inspektorata koje su izvršene u privrednom sektoru neuredne i da 80 000 ljudi u RS radi na crno.

"Mi smo nezadovoljni radom Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite. Rezultata nema, jer nema stvorene nove vrijednosti, a naš prijedlog je i da se posebno formira ministartvo rada, koje će se baviti sektorom rada", dodala je Mišić.

Ona je navela da je potrebno uz Strategiju zapošljavanja RS izraditi kvalitetan akcioni plan kako bi se ta strategija realizovala.

"Neophodno je izvršiti i reformu Zavoda za zapošljavanje RS, kako bi bio na usluzi onima koji traže i koji nude posao. Predlažemo i da se donese zakon koji će omogućiti inspektorima da rade svoj posao na kvalitetniji način", pojasnila je Mišić.

Ona je napomenula da je neophodno usvjanje izmjena Krivičnog zakona RS koji će, kako kaže, svaki čestiti poslodavac u RS podržati, kao i donošenje zakona o mobingu i uvođenje diferencirane stope PDV-a.

Mišićeva je istakla da je potrebno uvesti i novi institut koji bi utvrdio krivičnu odgovornost onih koji su zbog nerada preduzeće doveli u stečaj.

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić rekao da su prema podacima Agencije za posredničke i informatičke usluge /APIF/ ukupne obaveze privrede u 2010. godini iznosile 11,78 milijardi KM i da su povećane za 1,15 milijardi KM u odnosu na 2009. godinu.

"To ukazuje da je ugrožena dugoročna finansijska stabilnost privrede. Dugoročne obaveze u 2010. godini od 3,7 milijardi veće su u odnosu na 2008. godinu za 700 miliona KM, dok su kratkoročne obaveze u toj godini bile osam milijardi KM, a neto obrtni kapital privrede drastično se smanjio", rekao je Đurić obraćajući se poslanicima u Narodnoj skupštini RS.

On je istakao da je predlagač dobro definisao ciljeve ekonomske politike za 2012. godinu, među kojima su, pozitivan privredni rast, smanjenje nezaposlenosti, jačanje aktivnosti države na planu podrške privredi, pokretanje značajnih investicionih projekata, očuvanje socijalne stabilnosti, zadržavanje i jačanje fiskalne stabilnosti.

"Imajući u vidu posljedice ekonomske krize, kao i najave novog talasa krize, postavlja se pitanje – da li smo spremni za tako nešto i šta učiniti ako bude ugrožena postojeća privredna aktivnost. Mislim da se ovom pitanju mora posvetiti velika pažnja, kako ni bi zapali u velike poteškoće", dodao je Đurić.

On je naglasio da je neophodno dosljedno provođenje usvojenih zakona i javnu potrošnju uskladiti sa realnim mogućnostima.

"Neophodno je donijeti zakon o radu kojim bi se pooštrile odgovornosti radnika i poslodavaca, s ciljem boljeg funkcionisanja tržišta rada. Potrebne su izmjene Zakona o porezu na dohodak i vraćanje neoporezivog dijela dohotka, izmjene Zakona o porezu na dobit i izmjene Zakona o dječijoj zaštiti", rekao je Đurić.

On je naveo da je potrebno umanjenje poreske osnovice za reinvestiranje u osnovna sredstva i obezbjeđivanje značajnijih iznosa za podsticaj.

"Potrebna je i reforma javne uprave, ali i ispitivanje neophodnosti velikog broja agencija u RS. Neophodno je značajnije angažovanje kako bi se riješio problem funkcionisanja Spoljnotrgovinske komore BiH koja ima nelegalno izabrane organe", zaključio je Đurić.  

Narodna skupština RS razmatrala je i Prijedlog zakona o komunalnim djelatnostima kojim se utvrđuju komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa, organizacija obavljanja komunalnih djelatnosti i način njihovog finansiranja.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić istakla je da se djelatnosti odnose na individualnu komunalnu potrošnju i zajedničku komunalnu potrošnju.

“Skupština jedinica lokalne samouprave može odlukom utvrditi kao djelatnost od posebnog javnog interesa i druge komunalne djelatnosti, ako su te djelatnosti nezamjenljiv uslov života i rada građana, preduzeća ili rada drugih organizacija”, rekla je Golićeva, obrazlažući Prijedlog zakona.

Ona je naglasila da se komunalnim djelatnostima smatraju proizvodnja i isporuka komunalnih proizvoda i pružanje komunalnih usluga koji su nezamjenljiv uslov života i rada fizičkih i pravnih lica i drugih subjekata.

“Jedinica lokalne samouprave dužna je da obezbijedi kvalitet, obim, dostupnost i kontinuitet u skladu sa zakonskim obavezama i raspoloživim sredstvima, kao i nadzor nad njihovim obavljanjem”, dodala je Golićeva.

Prema njenim riječima, zajednica etažnih vlasnika zgrade dužna je da na zahtjev davaoca komunalne usluge u roku od 15 dana od dana podnesenog zahtjeva dostavi evidencije o etažnim vlasnicima i podatke o etažnoj svojini u zgradi kojom zajednica upravlja.

“Jedinice lokalne samouprave, davaoci i korisnici komunalnih usluga dužni su da primjenjuju dugoročne mjere, kao minimalne zahtjeve koji se odnose na smanjenje korišćenja energije i prelaženje na korišćenje zgrada, poboljšanje energetskih karakteristika zgrada i smanjivanje uticaja na životnu sredinu, prema načelima i rokovima utvrđenim propisima o energetskoj efikasnosti i zaštiti životne sredine u RS”, rekla je Golićeva.

Poslanici su razmatrali i Prijedlog zakona o zaštiti vazduha kojim se uređuje zaštita i upravljanje kvalitetom vazduha, te određuju mjere, način organizovanja i kontrola sprovođenja zaštite i poboljšanja kvaliteta vazduha kao prirodnog dobra od opšteg interesa.

Golićeva je istakla da ovaj zakon ima za cilj uspostavljanje, održavanje i unapređivanje jedinstvenog sistema upravljanja kvalitetom vazduha na teritoriji RS.

“Zakonom su utvrđene mjere u oblasti zaštite i poboljšanja kvaliteta vazduha kako bi se izbjegle, spriječile i smanjile štetne posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu”, dodala je Golićeva.