BEOGRAD – Privredna aktivnost u Srbiji je porastu, a prvi put dešava se da izvoz raste mnogo brže nego uvoz, rečeno je na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u Privrednoj komori Srbije.

Ekonomista Stojan Stamenković rekao je da su u porastu najvažniji pokazatelji – odnosno da raste industrijska proizvodnja, posebno prerađivačka industrija, izvoz i investicije.

"Izvoz raste mnogo brže nego uvoz i bitno se povećava pokrivenost  uvoza izvozom", rekao je Stamenković novinarima i dodao da raste trgovina u prometu na malo.

Ekonomisti ukazuju da nikada do sada nije zabelezeno takvo pokriće uvoza izvozom.

Kako je naveo Stamenković, urađena je i prva procena investicija, ali nju, kako kaže, treba uzeti sa izvesnom rezervom. Prema njoj investicije rastu oko osam odsto, dodao je.

Ekonomista Miladin Kovačević ukazuje da se i u drugom kvartalu godine može očekivati rast BDP do tri odsto, međugodišnje.

"BDP u prvom kvartalu povećan je za 3,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine i vođen je pre svega izvozom, ali podržan i od rasta investicija i potrošnje", navode ekonomisti i ističu da su to dobri pokazatelji.

Ekonomista Ivan Nikolić naveo je da podaci pokazuju da je makroekonomski okvir izuzetno povoljan i da su svi indikatori manje više u porastu, kao i da se taj rast ubrzava.

U novom broju MAT-a navodi se da je ukupna industrijska proizvodnja u prva četiri meseca na međugodišnjem nivou povećana za 9,9 odsto.

Međugodišnji rast proizvodnje prerađivačke industrije je vrlo intenzivan, navode ekonomisti i ističu da je za četiri meseca iznosio 7,8 odsto, a u aprilu 11 odsto.

Što se tiče oblasti, od 18 njih, desezonirani indeks je u aprilu bio manji nego u prethodnom mesecu samo u dve i to proizvodnji duvanskih proizvoda i farmaceutskoj industriji.

U ostalih 16 oblasti taj indeks je rastao, navodi se u MAT-u.

Rast prometa u trgovini na malo poduprt je i rastom zarada.

U period januar-april prosečne zarade su međugodišnje porasle za 5,4 odsto.

U tom okviru zarade u privatnom sektoru su povećane za 9,2 odsto, a u javnom za 2,8 odsto.

Ekonomisti ukazuju da je obzirom na porast broja zaposlenih u privatnom i pad u javnom sektoru masa zarada u privatnom rasla brže 10,7 odsto, a u javnom sporije nego prosečne zarade.

Ekonomisti navode i da se na osnovu dinamike prihoda i rashoda budžeta u prva četiri meseca 2016. godine može zaključiti da nema problema u pogledu fiskalne konsolidacije.

U toku aprila ostvareni su prihodi na nivou od 85,9 milijardi dinara, što je za oko 12 milijardi više nego tokom marta.

Najveće povećanje u odnosu na mart pokazuju poreski prihodi, odnosno prihodi od poreza na dodatu vrednost.

Ekonomisti su ukazali i da je ICT sektor domaće ekonomije koji poslednjih godina beleži uzlet sa potenicjalom za još značajniji rast.

Ekonomisti: Fokus MMF firme u restrukturiranju i javni sektor

Fokus pažnje Misije MMF-a prilikom predstojeće posete Srbiji biće rešavanje problema preduzeća u restrukturiranju i broja zaposlenih i javnom sektoru, izjavio je danas ekonomista Stojan Stamenković, uz ocenu da bi MMF mogao da pohvali i ostvarene rezultate u pogledu privrednog rasta i fiskalne konsolidacije.

"Oni će (MMF) jako da pohvale fiskalnu konsolidaciju, to čak ide bolje od onog što su oni predviđali, kao i privredni rast. Ono na šta će oni fokusirati svoju pažnju, to će svakako biti strukturne promene, pre svega rešavanje pitanja preduzeća u restruriranju kojima sada prestaje subvencionisanje države i na broj zaposlenih u javnom sektoru. Tu smo, izgleda, najviše zastali", rekao je Stamenković novinarima na predstavljanju novog broja MAT-a .

Stamenković smatra da će MMF svakako na tome insistirati.

Ekonomista Miladin Kovačević rekao je da je fokus ciljeva koje je postavio Memorandum pored fiskalne konsolidacije i restrukturiranje jednog broja preduzeća.

Kovačević je naveo da nije siguran da se svi zadati rokovi mogu ispoštovati.

"To su  preduzeća koja zahtevaju određeno vreme i trud, i ako se to gleda malo fleksibilnije,  rešenja se mogu tu i naći, jer nisu to preduzeća koja nemaju resurse…Po mom mišljenju, rok ne bi rebalo da bude striktno definisan i očiglendo će se nastaviti rad na tome", rekao je on.

On je naveo kao primer RTB Bor gde se kako je kazao, sudbina tog preduzeća ne može rešiti za dva, tri ili pet meseci.

"Što se tice smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, to je jednim delom urađeno. Nije  dostignuta cifra koja je definisana, ali racionalizacija je proces koji teče", dodao je Kovačević.

Ekonomista Ivan Nikolić ističe da su targeti postavljeni upravo da ostvare konačan rezultat- a to je niži deficit, odnosno uravnoteženiji budžet.

"To ide jako dobro, i ne samo da smo u prošloj godini više štedeli već i majski podaci su na liniji kao za prva četiri meseca i nema dileme da iako nije ostvareno sve što je bio target da na neki način to treba relativizovati jer je konačan cilj ispunjen", ističe Nikolić.

MMF je, kako kaže Nikolić,  uvek na tome insistirao, odnosno da nije bitno na koji nacin to ostvariti, već da se cilj ostvari.

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) stiže u Beograd u četvrtak, 9. juna, a u njenom fokusu biće reforma javnog sektora i javnih preduzeća, rekao je ranije danas za Tanjug šef Misije te međunarodne finansijske institucije za Srbiju Džejms Ruf.

Predviđeno je, kaže, da poseta misije traje oko dve nedelje.

"Tada ćemo razgovarati i o narednoj reviziji stend baj aranžmana iz predostrožnosti koji je Srbija zaključila sa MMF-om", rekao je Ruf.

Ključna pitanja prilikom ove posete, kaže, biće makroekonomska i fiskalna situacija, reforma javnog sektora, reforma javnih preduzeća i onih u restrukturiranju. (Agencije)