BEOGRAD – Srbija je zahvaljujući kupovini zlata proteklih godina uspela da obezbedi 31,26 tona ovog plemenitog metala i time osigura domaće tržište od prevelikog štetnog uticaja aktuelne pandemije korona virusa na ekonomiju, pojasnio je Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.
Prema njegovim riječima, zlato se uvijek pokazivalo kao dobar čuvar vrijednosti u “nemirnim” vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo koliko duboke posljedice će ostaviti na jednu zemlju. Srbija trenutno raspolaže sa 31,26 tona zlata, što je u odnosu na isti period prošle godine uvećanje za 50 odsto, dok ukupna vrijednost zlata u deviznim rezervama Narodne banke Srbije trenutno iznosi 1,58 milijardi evra, kažu za Tanjug u Narodnoj banci Srbije (NBS).

“Zlato je najbolja sigurna luka ili ako ništa drugo, ‘hedžing’ instrument, koji štiti od brojnih rizika i doprinosi značajnoj diversifikaciji portfolija, odnosno ukupnoj vrednosti aktive”, objašnjava Grubišić.

Tokom ove godine cijena zlata je u proseku iznosila oko 1.627 dolara po finoj unci, a kretala se u rasponu od oko 1.450 dolara (sredinom marta) do 1.765 dolara po unci (sredinom maja), što ukazuje da je za samo dva mjeseca cijena zlata povećana za preko 20 odsto. Narodna banka Srbije je početkom oktobra 2019. na međunarodnom tržištu kupila devet tona zlata najvišeg kvaliteta, dok od 2005. godine, zlato nije prodavala. Prosječna cijena po kojoj je u oktobru prošle godine kupljeno zlato u inostranstvu iznosila je 1.503,16 dolara po finoj unci.

Prema posljednjim podacima, zlato učestvuje sa oko 11 odsto u ukupnim deviznim rezervama države.

“Dodatnim povećanjem količine zlata izbegao se značajniji štetan uticaj aktelne pandemije korona virusa na finansijski sistem i privredu naše zemlje, tzv. efekat crnog labuda”, kaže Grubišić.

Proteklih dana cijena zlata je bila oko 1.712 dolara po unci, pa računica pokazuje da je rast cijene “žutog metala” od oko 14 odsto doprinio i rastu vrijednosti deviznih rezervi naše zemlje.

“Time smo još jednom pokazali da razmišljamo i delujemo proaktivno, odnosno da se na vreme, u povoljnim i relativno mirnim periodima pripremamo za moguću nadolazeću neizvesnost, koja se nažalost dogodila ove godine”, kažu u NBS.

Od ukupne količine zlata, u trezoru NBS se nalazi oko 68 odsto, dok se oko 32 procenata nalazi na računima NBS u inostranstvu. Pored kupovine na međunarodnom tržištu, NBS redovno kupuje poluge zlata iz domaće proizvodnje od kompanije Serbia Zijin Bor Copper.

NBS je u istom periodu prethodne godine raspolagala sa ukupno 20,81 tonom zlata dok su od tada rezerve uvećane za 10,45 tona zlata, ili za oko 50 odsto. Grubišić kaže da je Srbija pratila međunarodne trendove proteklih godina i kupovala zlato kao što su to uglavnom radile pojedine centralne banke sveta, u Rusiji i Americi, na primer.

Zlatne rezerve su prema njegovoj ocjeni važne za svakog potencijalnog investitora jer ulagači po pravili prvo gledaju makroekonomsku sliku zemlje, stabilnost, održivost, i dugoročno vođenje ekonomske politike.

“Pokazatelj stabilnosti je, mimo deviznih rezervi, niske inflacije, stabilnog kursa, i ukupna količina domaće valute u opticaju, i broj meseci uvoza koji se pokriva deviznim rezervama, a kod nas je reč o sedam meseci”, navodi Grubišić.

Zlato ima, kaže Grubišić, i “umirujuće” dejstvo, a u slučaju da se unutar finansijskih institucija pojavi nepoverenje ili dođe do panike zbog nestabilnosti na domaćim i međunarodnim tržištima jer, služi kao “municija” za intervenciju.

Na pitanje kada bi prema njegovom mišljenju moglo da dođe do potpunog oporavka domaćeg i međunarodnog tržišta, Grubišić objašnjava da kada se posmatra aktuelna situacija na berzama i ponašanje velikih igrača u svijetu, djeluje da je oporavak tržišta u svijetu krenuo. Međutim, dodaje, pitanje “za milion dolara” je da li je taj oporavak privremenog karaktera, ili će se eventualno u nekom drugom talasu kriza produbiti.

“Može da krene u jedan dugotrajan oporavak, a može da dođe i do drugog talasa krize. U ovom trenutku sve je to igra neizvesnosti”, smatra Grubišić.

Da li će se i kada situacija u svijetu vratiti na nivo prije početka pandemije, pokazaće vrijeme ali ističe da je jedan od ključnih recepata za oporavak – izazvati optimizam na tržištu.

“To je ključna mera ekonomske politike svih centralnih banaka”, kaže on.

Trenutno se usporila cirkulacija novca na svjetskom tržištu pa zato centralne banke u svijetu preduzimaju do sada nezabilježene mjere, i čak popuštaju stroge regulative koje inače služe za čuvanje stabilnosti finansijskog sistema. Da bi se oporavile sve ekonomije i obezbijedio stabilan izlazak iz krize, neophodno je, smatra Grubišić, povećati potrošnju građana i obezbijediti investicije kompanija.